To se trebalo dogoditi do 30. lipnja, zatim do 15. srpnja, a u svojoj posljednjoj objavi kao krajnji rok postavila je kraj prošlog tjedna, dakle 22. srpnja. Dio građana ovih dana konačno je primio svoja rješenja, dio je obaviješten putem sustava e-građani, no velik dio još uvijek čeka: u Poreznoj upravi za tportal tvrde da su sva rješenja dostavljena Hrvatskoj pošti upravo na taj datum, dakle prošlog petka. Izuzetak su, kako se navodi, samo oni porezni obveznici za koje se moraju prikupiti dodatni podaci, poput utvrđivanja rezidentnosti, primitaka iz inozemstva i slično.

U 2016. godini za 2015. godinu Porezna uprava je po prvi put samostalno na temelju podataka kojima raspolaže utvrdila godišnju obvezu svih hrvatskih građana, bez potrebe da oni sami podnose porezne prijave. U toj instituciji neizravno priznaju da su očekivali poteškoće i upravo zato su se ogradili na vrijeme: premda zakon i pravilnik nalažu da se sva rješenja uruče do konca lipnja, potom da građani koji imaju uplatiti manjak poreza učine to do konca srpnja te da oni koji očekuju povrat dobivaju svoj novac u kolovozu, predviđena je i iznimka te je produljen rok za eventualne žalbe.

'Predviđena je situacija da, ukoliko porezno tijelo ne uruči rješenje do 30. lipnja, obveznici koji ga zaprime nakon roka mogu podnijeti prigovor u roku od 30 dana od dana zaprimanja. Nijedan porezni obveznik neće biti uskraćen za mogućnost podnošenja prigovora. Međutim, bez obzira na pomak u datumu dostave rješenja, a time i roka za prigovor, Porezna uprava će svim poreznim obveznicima kojima su donijeta privremena rješenja i utvrđena razlika za povrat, a koji u međuvremenu nisu podnijeli prigovor, izvršiti povrat u mjesecu kolovozu neovisno o datumu kada su zaprimili rješenje', najavljuju u Poreznoj upravi.

Drugim riječima - novac stiže u kolovozu, a čak i kada se to dogodi, građani će imati pravo podnijeti prigovor koji će se naknadno rješavati. Po posljednjim procjenama, Porezna uprava obradila je približno 1,6 milijuna poreznih obveznika, no zbog načela ekonomičnosti neće izdavati rješenja za njih 450 tisuća koji ostvaruju pravo na povrat do 15 kuna. Ove godine postupkom je obuhvaćeno više građana nego ranije jer su uključeni izvori dohodaka koji se ranije nisu oporezovali, poput primitaka od kamata na štednju ili dohotka od otuđenja posebnih vrsta imovine poput otpada. Od ove godine pravo na povrat ima i 191 tisuća maloljetnika na osnovi kamata na štednju, od čega će njih 85 tisuća primiti više od 15 kuna.

Od ukupnog broja obveznika koji ostvaruju razliku za povrat, dakle oko 950 tisuća, gotovo polovici pripada manje od 300 kuna i riječ je o obveznicima koji ranijih godina nisu podnosili prijave ili za koje poslodavci nisu izvršili konačne obračune.

Država je predvidjela da će ove godine isplatiti nešto više od milijardu kuna preplaćenog poreza dok će na ime manje uplaćenog uprihoditi oko 420 milijuna kuna. Upitali smo u Poreznoj upravi ono što građani često žele znati: zašto se, kad im se već obračunavaju zatezne kamate na porezna dugovanja, jednako ne postupi i s dugovanjima države prema njima na osnovi povrata poreza, pogotovo jer se on iz godine u godinu isplaćuje sve kasnije?

Odgovor je očekivan: 'Za višak uplaćenog poreza nema zakonske obveze obračuna kamata', kažu u Poreznoj.