U Hrvatskoj narodnoj banci u četvrtak je održao predavanje guverner nizozemske centralne banke Klaas Knot. Predavanje pod nazivom 'Izazovi za ekonomsku politiku u Europskoj uniji iz perspektivne središnje banke' pomno je slušala domaća financijska elita, a Knota je domaćoj publici predstavio guverner HNB-a Boris Vujčić
Vujčić je istaknuo da je program monetarnog popuštanja Europske središnje banke izazvao i pozitivne i negativne efekte, što je posebno vidljivo na tržištu državnih obveznica.
Komentirajući predavanje guvernera Knota, Vujčić je naglasio da postoji puno sličnosti između situacije u eurozoni i Hrvatskoj jer su obje suočene s niskom potencijalnom stopom gospodarskog rasta, a monetarna politika je vrlo ekspanzivna i u jednom i drugom slučaju.
'Ono što nedostaje da bi se digla potencijalna stopa rasta su strukturne reforme i to je situacija koja proizlazi iz političke ekonomije te, ukoliko se ne riješi, ne možemo nažalost očekivati značajno više stope rasta', pojasnio je Vujčić.
U izlaganju Knota u fokusu je bila Europska središnja banka, koja je, kao odgovor na krizu i okružje niske inflacije, poduzela konvencionalne i nekonvencionalne mjere monetarne politike.
Gospodarstvo eurozone postupno se oporavlja pod ECB-om politikom. Međutim, rečeno je, monetarna politika ne može biti zamjena za strukturnu prilagodbu, a dugoročno vođenje komotne monetarne politike može dovesti do financijske nestabilnosti.
U izlaganju je istaknuto i kako je poželjno jačanje europskih integracija, uz primjerenu ravnotežu između podjele rizika i gospodarske koordinacije.
