Propast američke investicijske banke Lehman Brothers, čija se osma godišnjica navršava upravo danas, bila je u jesen 2008. godine okidač za početak panike na svjetskim financijskim tržištima, što je idućih mjeseci, a i godina, bacilo globalnu ekonomiju u najtežu recesiju još od tridesetih godina 20. stoljeća. Vikend 13. i 14. rujna 2008. godine protekao je u intenzivnim pregovorima između američkih vlasti, predstavnika sustava središnjih banaka i šefova Lehman Brothersa, no ponedjeljak je donio jedino zastrašujuću informaciju da je Lehman podnio zahtjev za stečaj.

Baš kao i prilikom Velike depresije osamdesetak godina prije, čiji je okidač bio krah na njujorškoj burzi 29. listopada 1929., uvjeti za globalnu recesiju krajem prošlog desetljeća polako su se slagali godinama. Na probleme koji su uočeni na američkom tržištu nekretnina pojedini analitičari i ekonomisti upozoravali su još 2005. godine, a oni su se u idućih godinu, dvije samo intenzivirali.

U ljeto 2007. godine već je bilo vidljivo da bi pojedine velike banke mogle imati problema zbog velike razine tzv. drugorazrednih hipotekarnih kredita, odnosno vrijednosnica koje su bile vezane uz njih. Pad cijena nekretnina na američkom tržištu doveo je do situacije da sve veći broj dužnika nije mogao otplaćivati svoje kredite

No pravi problem su bili vrijednosni papiri vezani uz te kredite. Tijekom godina financijska industrija razvila je vrlo sofisticirane i kompleksne vrijednosne papire kojima su investicijski bankari na svaki mogući način pokušavali zaraditi – i u trenucima kad cijene padaju i u trenucima kad one rastu. Bez pravog sustava nadzora i mimo svih regulativa tržište takvih vrijednosnih papira enormno je poraslo u vrlo kratkom razdoblju.

Nedostatak nadzora značio je i da nitko nije mogao biti siguran u to kako krah neke velike investicijske banke može utjecati na ostatak tržišta. U proljeće 2008. došlo je do prvih ozbiljnih problema, kad se u nevolji našla investicijska banka Bear Stearns. Zbog straha od nepredviđenih posljedica savezna banka američke države New York tada je uskočila hitnim zajmom kako bi se izbjegla propast Bear Stearnsa.

Slična situacija ponovila se i šest mjeseci kasnije, kad se u gabuli našla banka Lehman Brothers, no ovaj put američki vlastodršci i središnji bankari su odlučili da neće uskakati u pomoć. Posljedica je bio stečaj, odnosno de facto bankrot Lehman Brothersa, čija je imovina tada iznosila oko 600 milijardi američkih dolara. Propast te banke i danas se smatra najvećim bankrotom u američkoj povijesti.

Zbog panike koja je nakon toga zavladala financijskim tržištima došlo je i do globalne recesije idućih mjeseci. Iako je ta recesija bila prilično blaga u usporedbi s onom između dva svjetska rata – procjenjuje se da je prilikom Velike depresije globalni BDP smanjen za 15 posto, dok je tijekom 2008. i 2009. on pao tek za jedan postotak – posljedice srušene ekonomske kuće od karata koja je započela s propašću Lehmana osjećaju se i danas. Bankrot američke investicijske banke bio je, neizravno, okidač za recesiju u kojoj se našla i Hrvatska, iz koje je, čini se, isplivala tek posljednjih mjeseci.