U Europskoj komisiji (EK) ne odstupaju od stava da je arbitraža promašena jer je podignuta na temelju ugovora o zaštiti ulagača između Austrije i Hrvatske. Komisija je još lani upozorila Austriju da prekine taj ugovor, no ta zemlja to nije učinila, što je bankama dalo podlogu za pokretanje postupka u Washingtonu

Pitali smo pravnike: Ima li arbitraža smisla i može li je Komisija proglasiti bespredmetnom?

Pravnik i financijski stručnjak Miljenko Giunio za tportal je objasnio:

'Europska komisija ima tendenciju da se takve stvari rješavaju u Europi. Međutim, nas međunarodna konvencija obvezuje na podvrgavanje arbitraži. Mi smo obveznici arbitraže. Ono što neki novinari pišu jest da sud u Washingtonu nije nadležan za ovaj slučaj. Taj sud nije nadležan za EU pravo, ali ovaj slučaj ide po bilateralnom sporazumu Austrije i Hrvatske, koji Europska komisija gura od sebe. Arbitraža je neovisna od Komisije.'

Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Siniša Petrović svjedoči da je stav Europske komisije prema arbitraži u Washingtonu pomalo konfuzan.

'Nije mi sasvim jasno zašto EK tvrdi da arbitraža nema težinu jer je temelj za nju multilateralni sporazum o zaštiti ulagača između dvije države. Ona je temelj za arbitražu. Bilateralni sporazumi su sumnjivi jer mogu utjecati na slobodu poslovanja i kretanja kapitala', rekao je Petrović za tportal.

Primjerice, ako Austrija i Hrvatska imaju potpisan sporazum o zaštiti ulaganja, on bilateralno daje više prava nego što ih imaju ulagači iz Estonije, s kojima Hrvatska nema takav sporazum. To je dakle, diskriminacija sa stajališta europskog prava. Po europskom pravu oni su neprimjenjivi i trebali bi se ponovno pregovarati.

No neke države, pa između ostalih i Austrija nisu sklone bespogovorno prihvatiti stavove Europske komisije. 'Paralelno s ovom arbitražom u Washingtonu vodi se i slučaj MOL - Hrvatska, temelj je isti – ulagač iz Mađarske tuži Hrvatsku', dodao je Petrović.

Sudska vještakinja za financije i bankarstvo Marija Duljković, bez ulaženja u problematiku lokacije arbitraže, za tportal je prokomentirala kako se država slabo snašla u pregovorima s Europskom komisijom koja tvrdi da je konverzijom povrijeđeno pravo Europske unije.

Duljković kaže da je Vlada Europskoj komisiji trebala obrazložiti zbog čega je ponajprije došlo do konverzije. 'Treba im objasniti da nije bilo korektno da u kreditnom odnosu jedna strana, i to ona jača, sav rizik svaljuje na drugu. To nije bilo ni po našim zakonima – Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o zaštiti potrošača, ali niti po Općim uvjetima banke. To nije bilo dobro ni za banke, jer u takvom odnosu klijent treba i preživjeti.'

Valutna klauzula rodila se u Jugoslaviji

Dodatno, podsjetila je da je institut valutne klauzule uveden u Jugoslaviji kako bi se zaštitilo od inflacije. Međutim, u vremenima kada su se u Hrvatskoj nudili krediti u švicarskim francima, inflacija nije predstavljala opasnost, zbog čega nije jasno zašto je bankama omogućeno da nude takav proizvod.

Upitali smo Europsku komisiju, ali i odvjetničku kuću koja zastupa UniCredit, mogu li dodatno pojasniti problematiku bilateralnih sporazuma, no do zaključenja teksta njihovi odgovori nisu stigli.