Globalna ekonomska predviđanja za četvrti kvartal vrte se najviše oko predsjedničkih izbora u SAD-u, pri čemu Hillary Clinton ima ulogu potencijalne gubitnice u odnosu na Donalda Trumpa, u razmišljanjima medija i na tržištu kapitala. No, potpuno je jasno da je SAD u stanju pripravnosti kada se izuzmu veliki gradovi, s čak 52 posto Amerikanaca koji nemaju nikakvu ušteđevinu u bilo kojem obliku imovine. Iznimno je velika nejednakost među građanima i gotovo svi izvan Washingtona i Silicijske doline vjeruju da je SAD u dubokoj recesiji, a upravo će to razmišljanje najviše utjecati na odluke birača na izborni dan, 8. studenog, poručuje Steen Jakobsen, glavni analitičar Saxo banke u svojim redovitim kvartalnim projekcijama.

'Ulagači se slažu da u četvrti kvartal ulazimo s ekstremno niskim pokazateljima: volatilnošću, kamatnim stopama, inflacijom i rastom, u kombinaciji sa stresom i strahom te visokom društvenom nejednakošću u SAD-u. I Trump i Clinton imaju poprilično nejasnu viziju budućnosti, naročito Trump kojeg osobno, kao ekonomist, uopće ne razumijem o čemu govori. No, sasvim je jasno da Amerikanci žele promjene', naglašava S. Jakobsen i pojašnjava mogući utjecaj na tržište kapitala: kada je riječ o ekonomiji u četvrtom kvartalu, već vidimo slabljenje u kreditiranju

Još jedna izgubljena godina

Naime, takozvani TED spread, odnosno razlika između kamate na rizično međubankovno posuđivanje i nerizične tromjesečne trezorske zapise SAD-a, koji tradicionalno pokazuje kreditni rizik, povećao se tijekom godine za 40 bazičnih bodova, a jednako tako i LIBOR, koji se odnosi na cijenu novca između banaka. Američki Fed tek će ove godine donijeti odluku o podizanju kamatne stope, no tržište je već napravilo, ne jedno, već dva povećanja za manji iznos kojim se slobodno trguje, bez vladine intervencije. Očekuje se da će Fed, nakon predsjedničkih izbora, krenuti s rastom od 25 bazičnih bodova u prosincu, s vjerojatnošću od 60 posto. Ukupno će to utjecati na pritisak za rast dolara.

I dok Fed želi povećavati kamatnu stopu, iste institucije u ostatku svijeta, kao što su Europska središnja banka, Bank of England i Bank of Japan, ostaju bez raspoloživih poteza. Nedavno smo vidjeli da donositelji odluka indirektno priznaju da kvantitativno popuštanje i QQE ne funkcioniraju, pa čak i da doprinose rastu 'mjehura' u sektoru nekretnina i tržišta općenito. Napokon im je sinulo da je potrebno još nešto napraviti, a i nije neka novost što bi to moglo biti u kontekstu da svijet sanja o fiskalnoj ekspanziji kako bi se spasio, poručuju iz danske investicijske banke.

Političari su ti koji upravljaju fiskalnim deficitom i većina je vlada na 'dijeti' kada je riječ o potrošnji, naročito velika gospodarstva među zapadnim razvijenim državama. Naime, SAD, Francuska i Njemačka već su u izbornim ciklusima, a posve je uobičajeno da se prije i barem 100 dana nakon izbora, ništa ne događa. Pa će se do kraja 2016. godine govoriti kako su nam potrebni fiskalni poticaj i investiranje u infrastrukturu, ali politički kalendari uvjetuju da se praktički ništa neće dogoditi – sve do istih ovih dana, ali sljedeće godine. Nadolazeća 2017. godina već se ionako čini kao još jedna izgubljena godina za rast, ali čini se da bi mogla donijeti dovoljno poremećaja i galame da bi se pokrenula svijest koju zazivam već godinama, svijest o potrebi za promjena, ističe Jakobsen.

'Republikanski kandidat Donald Trump možda će dobiti izbore u SAD-u, a možda i neće, ali bez obzira na to, njegovi glasači i podupiratelji ne smiju se ignorirati. Vjerujem da će Trump biti sljedeći predsjednik SAD-a, ne zbog toga što on jest ili što govori, već jer predstavlja 'anti-establishment'. U slučaju da preuzme Bijelu kuću, to neće biti zbog njega već zbog ozbiljne nepopularnosti demokratske konkurentice Hillary Clinton koja predstavlja sve ono što su Amerikanci imali do sada, a mnogima je to donijelo siromašniji život', kaže Jakobsen i dodaje da je društveni ugovor stoljećima predstavljao povjerenje između vlasti i naroda da će obje strane imati koristi od takvog odnosa, a to se nije dogodilo s aktualnom politikom koja je donijela nezaposlenost i manje prihode te nepovjerenje u budućnost.

U ovom trenutku svatko na svijetu tko ulazi u izbore sa stavovima koji su kontra aktualnih ili postojećih vladajućih stranaka, odnijet će pobjedu. I to nema nikakve veze s njihovim zaslugama ili idejama, već je ljudima jednostavno dosta situacije koja se uporno ponavlja. A to je svijet s najvećom nejednakošću ikada, najnižom produktivnošću, rastom kamatnih stopa i inflacije, u kombinaciji s rekordno najnižom volatilnošću na tržištu kapitala i maksimalnim zadovoljstvom s postojećim stanjem. Sve makroekonomske promjene u povijesti su se događale zbog političkih pogrešaka. Trump na mjestu predsjednika SAD-a možda će biti jedna poprilična greška, ali bi mogla pokrenuti promjene koje su svijetu toliko potrebne, zaključuje glavni analitičar iz vodeće investicijske banke u Kopenhagenu.