Građane najviše zanima što će biti s njihovim plaćamazato smo ga upitali koji su ciljevi njegove porezne reforme: kako će izgledati porezni sustav na kraju mandata?

Marić je za tportal objasnio kako zasad ne može izlaziti s detaljima izmjena, ali kako će uskoro pokrenuti javnu raspravu. Usvoje li se njegovi prijedlozi u Saboru, krenut će prema ostvarenju cilja, a to je stvaranje stabilnog i prohodnog poreznog sustava.

'Detalje ne dajem. Mogu reći da ćemo mijenjati 12 ili 13 zakonskih propisa, možda i još jedan treba mijenjati. Sve će to ići ako dobijem podršku. To će sve biti gotovo idući tjedan, moji ljudi rade i za vikend; računam da će sve to biti na sjednici Vlade 10. studenog, nakon čega idu dva čitanja u Saboru. Želim da se kroz cijelu proceduru drži javna rasprava', rekao je Marić za tportal.

'Ideja je od samog početka vrlo jasna – sustav treba učiniti jednostavnijim, prohodnijim i stabilnijim. Ali u isto vrijeme treba otvoriti prostor za porezno rasterećenje. To je izravno vezano za naše fiskalne mogućnosti: mi ne idemo van toga da ugrozimo proračun, baš suprotno', rekao je Marić i dodao kako se uz poreznu reformu paralelno radi i na proračunu za 2017. godinu.

'Ciljamo deficit od dva posto', otkriva Marić te nastavlja kako se 'u okviru toga priprema porezna reforma. Najveći naglasak u idućoj godini bit će stavljen na porez na dohodak i porez na dobit. Bit će korekcije i kod ostalih poreza. Što se tiče PDV-a, o njemu će se govoriti u idućim fazama'.

Na pitanje kako će porezni sustav izgledati na kraju njegova mandata, Marić odgovara:

'Stabilnost poreznog sustava je nužna. To je uvjet za funkcioniranje gospodarstva. Ako imate i najniže porezne stope na svijetu, a stalno ih mijenjate, poduzetnici će bježati od toga i ježiti se na stalne promjene. Stabilnost znači dosljednost – nećemo danas smanjivati da bismo sutra povećavali. Poanta svega je porezni sustav koji je jednostavan, koji je pregledan i prohodan tako da administracija bude lišena nepotrebnih poslova koji uzimaju vrijeme. Oni moraju biti servis građana i poduzetnika, a građani i poduzetnici moraju biti lišeni administriranja, odlazaka u poreznu i raznih obrazaca.'

Tiskani mediji u petak su se, naime, raspisali o detaljima izmjena poreza na dohodak – neoprezivi dio plaće trebao bi se dići na 3.750 kuna, uz smanjenje najveće stope poreza na dohodak s 40 na 36 posto. Porez na dobit poduzeća također bi trebao biti nešto niži.

Opća stopa poreza na dobit vjerojatno će se smanjivati s 20 na 18 posto, a poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici, čiji prihod na godišnjoj razini ne prelazi tri milijuna kuna, plaćali bi porez na dobit po stopi od 12 posto.