Vlada do kraja ove godine mora donijeti Uredbu o visini minimalne plaće za 2017. Sindikati traže njezin rast za više od 20 posto, sa sadašnjih 3.120 kuna bruto na 3.800 kuna. Poslodavci, osobito oni iz tekstilnog i drvnog sektora na to se hvataju za glavu
Kad bi se prihvatio sindikalni zahtjev, radnici koji rade za minimalac dobili bi u neto iznosu oko 550 kuna više nego sada.
Glavni argument sindikata je to što će reforma poreza na dohodak osjetno povećati najviša primanja dok oni s najnižim plaćama neće dobiti ni kune više. Time bi još više porasla nejednakost u društvu. Sindikalisti uz to podsjećaju kako su vladajući za vrijeme izborne kampanje obećali povećati minimalnu plaću
Očekuje se rovovska bitka
'Sve su stranke to najavljivale u kampanji. Tražimo da ona minimalno bude 3.800 kuna bruto kako bi se izjednačila s iznosom neoporezivog osobnog odbitka. Tako će i oni s najnižim primanjima ipak nešto osjetiti poreznu reformu', rekao je za tportal Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Podsjeća kako je Zakon o minimalnoj plaći kao cilj postavio njezino postupno povećanje na 50 posto prosječne plaće. Trenutačno je minimalac u Hrvatskoj na oko 40 posto prosječne bruto plaće.
Novosel očekuje kako će pregovori s Vladom, odnosno ministrom rada Tomislavom Ćorićem i poslodavcima početi ovaj ili sljedeći tjedan. Poučen prijašnjim iskustvima, predviđa rovovsku bitku.
U Hrvatskoj svaki deseti radnik radi za minimalnu plaću. Najviše ih je u tekstilnoj i drvnoj industriji. Ivica Cerovečki, vlasnik krapinske Kotke, jedne od najvećih tekstilnih firmi s više od 600 zaposlenih, smatra kako bi povećanje minimalca na 3.800 kuna bruto uništilo sektor.
'Velik rast minimalca uništio bi tvrtke i ljudi ostavio na ulici'
'Ja to doživljavam kao prvoaprilsku šalu. Radno intenzivne i niskoakumulativne gospodarske grane to ne bi preživjele. Slažem se kako se plaće trebaju povisiti, ali onda treba sniziti poreze i doprinose. U tekstilu i koži sad radi oko 18.000 ljudi, za dvije godine uz takvo povećanje troškova plaće ne bi ih ostalo više od pet tisuća. Bio bi to pomor kožarske, tekstilne, gumarske i drvne industrije', uvjeren je Cerovečki.
Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Vallisa, proizvođača namještaja s više od 400 zaposlenih, podržava povećanje dohotka, ali traži velik oprez pri takvom koraku.
'Moramo mudro i pragmatično vidjeti je li bolje sačuvati radna mjesta s nižom minimalnom bruto plaćom ili povećati plaće i izgubiti radna mjesta. Ja jesam za povećanje dohotka jer gubimo radnu snagu. Mladi ljudi nam odlaze u Irsku i Njemačku. Ali u privatnom sektoru, gdje nemaš previše prostora, koji je već opterećen to je vrlo problematično pitanje. Treba jako pažljivo i odmjereno raditi na tome', istaknuo je Jelčić.
Opasno je neodgovorno se igrati minimalcem
Prije odluke o visini minimalne plaće nužno je napraviti analizu učinaka na najranjivije sektore i zaposlenike, upozoravaju i stručnjaci. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu naglašava kako minimalac ima važne regionalne učinke. Najosjetljivije industrije najviše su koncentrirane u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u kojoj su prosječne plaće znatno niže od prosjeka Hrvatske.
'Dio ovih industrija izvoznog je karaktera i troškovi rada važna su komponenta konačne cijene proizvoda, pa time i konkurentnosti. Izrazito povećanje minimalne plaće ove bi industrije moglo dovesti u problem i rezultirati smanjivanjem zaposlenosti. S druge strane minimalna plaće važan je element zaštite dostojanstva radnika i sprečava neprimjereno nisku cijenu rada. Dakle, u tom skupu različitih učinaka minimalne plaće treba odrediti njezinu primjerenu razinu, a konzultacije Vlade, sindikata i poslodavaca temeljene na argumentima i analizi mogućih učinaka čine najbolji mehanizam za to', izjavio je Nestić za tportal.
