Predsjednik Udruge Adrian Ježina pozdravio je osnivanje Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva iako je upozorio kako već postoji nekoliko agencija i ureda koji se bave informatizacijom te da treba precizirati tko će koordinirati njihovim radom.

Posjetio je kako 2020. Hrvatska preuzima predsjedanje EU-om. Dotad bi se, po mišljenju HUP-ovaca, trebala fokusirati na tri teme – reformu obrazovanja, odnosno provedbu kurikularne reforme, digitalizaciju društva i razvoj širokopojasnog interneta

Vezano uz obrazovanje za sektor ICT Hrvoje Balen, član uprave Algebre i dopredsjednik Udruge HUP-ICT, istaknuo je kako je trenutačno najvažniji nastavak rada na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i uspostavi nacionalne Strategije razvoja digitalnih radnih mjesta i vještina, što bi srednjoročno trebalo pridonijeti značajnijem porastu broja mladih stručnjaka.

Boris Drilo, član Uprave HT-a, naglasio je kako je Hrvatskoj kroz pristupne i strukturne fondove EU-a na raspolaganju više od 200 milijuna eura za digitalizaciju koje, s obzirom na kapacitete i visoku konjunkturu, ICT industrija može vrlo brzo apsorbirati.

'Dosad je samo četiri posto sredstava iz EU fondova odlazilo na ICT. Imamo primjer Estonije koja je u taj sektor usmjerila tri puta više i digitalna ekonomija u njezinu BDP-u danas sudjeluje s udjelom od 15 posto', rekao je Drilo.

Pozvao je na partnerstvo države i privatnog sektora koje je dosad bilo nedostatno te na ubrzanje promjena pravnog i administrativnog okvira.

Jedan od velikih razloga nemogućnosti provedbe digitalizacije u tijelima državne i javne uprave jest i komunikacijska nepovezanost, odnosno nedostupnost širokopojasnog interneta, tzv. broadbanda, a naročito u ruralnim područjima.

'Stvaranje poticajnog okruženja za daljnja ulaganja u broadbandizaciju RH temeljni je preduvjet za dostizanje ciljeva Digitalne agende. Od nove Vlade očekujemo uspostavljanje dijaloga i suradnje te se nadamo stvaranju stabilnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja, što se ponajviše odnosi na snižavanje velikih poreznih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje administrativnih prepreka te jačanje pravne sigurnosti', istaknuo je Drilo.

Čelnici HUP-ICT-a predstavili su i pet kratkoročnih ciljeva koje smatraju potrebnim riješiti već u ovoj proračunskoj godini, a to su: porezna reforma, usvajanje zakona o javnoj nabavi (izmjena zakona uz obuhvaćanje ekonomski najpovoljnije ponude i inovativne javne nabave), usvajanje Strategije e-Hrvatske 2020, u cilju korištenja raspoloživih sredstava u EU fondovima, reviziju Strategije pametne specijalizacije te fleksibilniji sustav Ministarstva rada i mirovinskoga sustava za prijavu kvota za potrebe radne snage s obzirom na to da se radi o dinamičnom sektoru s nepredvidivim potrebama zapošljavanja većeg broja ljudi.

HUP-ovci su pozdravili porezne promjene koje je pokrenuo ministar financija Zdravko Marić, odnosno smanjenje opterećenja na natprosječne plaće.

'Smatramo kako je to korak u pravom smjeru koji će rasteretiti ekspertni rad. To nas neće lansirati u sam vrh, ali će nas svakako približiti konkurenciji', istaknuo je Ježina.