Čulo se to na okruglom stolu "A tko će raditi?! - Kako doći do nedostajućih radnika u graditeljstvu i turizmu?", koji je u srijedu u organizaciji HGK okupio neke od najvažnijih velikih poslodavaca u turizmu i graditeljstvu - HUP-Zagreb, Istraturist, Dogus grupu, Kamgrad, Tehniku, Viadukt, Radnik-Križevci, predstavnike sindikata tih djelatnosti te ministre graditeljstva i prostornoga uređenja Lovru Kuščevića, rada i mirovinskoga sustava Tomislava Ćorića te turizma Garija Cappellija

Ministar Ćorić najavio je da će idući tjedan najvjerojatnije komunicirati koja će kvota uvoza radne snage biti za 2017. godinu, nakon što dovrše konzultacije. Nije kazao hoće li biti viša ili niža od otprilike 3.100, kolika je bila ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u RH za ovu godinu.

"Problem se može kratkoročno riješiti kroz kvote, ali ima još puno posla kojeg moramo odraditi, uključujući i aktiviranje nezaposlenih, a pogotovo njih oko sto tisuća ili oko 50 posto dugotrajno nezaposlenih, s kojima nitko ništa ne radi. Čeka nas i reorganizacija i redefiniranje uloge HZZ-a, koji mora biti jači i s agilnijim pristupom, a potrebno je i više međuresorske i suradnje s poslodavcima i sindikatima kako bi se našle kvalitetne dugoročne mjere za rješavanje problema. Među njima je svakako i obrazovanje, prekvalifikacije i dokvalifikacije, na čemu već radimo", istaknuo je Ćorić.

Na okruglom stolu sudionici su se složili u ocjeni da radnika u Hrvatskoj sve više nedostaje, kao i da će tako biti i ubuduće s jačanjem gospodarstva, investicija, dolaska još većeg broja turista, ali i odlazaka iz Hrvatske.

Predsjednik HGK Luka Burilović iznio je pritom procjene iz ankete među članicama Komore da će iduće godine samo u tri sektora - graditeljstvu, turizmu i brodogradnji - nedostajati oko 12 tisuća radnika, možda i više.

"Dugogodišnje krivo vođenje gospodarske politike, loše obrazovanje bez usklađivanja s potrebama tržišta rada, javni dug, pad standarda, iseljavanje stanovništva, zatvaranje tvrtki i brojne druge stvari dovele su do ovakve situacije s radnom snago, čemu je pridonio i ulazak u EU. Stoga je potrebna korjenita reforma svih sustava u zemlji, prije svega obrazovanja s naglaskom na dualno obrazovanje, s puno plaćene prakse, ali i uvoz radne snage", ocijenio je Burilović.

Paradoks u turizmu

Istaknuvši procjenu da će turizmu iduće godine trebati oko 20 tisuća novih radnika, jer se najavljuje nastavak pozitivnih trendova dolazaka i noćenja turista, kao i otvaranje 40-ak novih ili novoobnovljenih hotela te rast investicija na oko 800 milijuna eura, ministar Cappelli smatra da se ti radnici mogu naći u Hrvatskoj, kao što se ove godine pronašlo njih oko 15 tisuća.

"Apsurdno je da nam za turizam nedostaje 20 tisuća radnika, a na zavodu za zapošljavanje imamo oko 40 tisuća nezaposlenih s turističko-ugostiteljskim zanimanjima. Nije moguće da su svi nesposobni, nekvalificirani i da ne žele raditi u turizmu. To se mora riješiti, kao i drugačije obrazovanje, jer varaju se svi oni koji misle da radnici s oko 20 godina iskustva u turizmu mogu samo tako lako početi raditi u hotelima sa četiri i pet zvjezdica, kojih se sve više gradi i otvara budući da su među najtraženijima na tržištu", kazao je Cappelli, podsjećajući da Ministarstvo turizma čini sve što može za stipendiranje učenika i promociju strukovnih zanimanja.

Najavio je da će uskoro opet krenuti kampanja za promociju tih zanimanja pod nazivom "Turizmom do zapošljavanja". Smatra i da plaće, primjerice kuhara u dobrim hotelima, i nisu tako male u odnosu na druge zemlje, jer ponegdje dosežu i do 2.000 eura, čime se, po njegovoj ocjeni, ako rade oko sedam mjeseci godišnje, može nadoknaditi i sezonalnost posla.

"Iduće godine krećemo s pet regionalnih centara kompetencija za turistička zanimanja, gdje će biti i dualnog obrazovanja, a u sve bi se jače trebale uključiti i jedinice lokalne uprave zbog smještaja radnika, pa i njihovih obitelji, kao i uvesti obveza svakom investitoru koji bilo što u turizmu gradi da ima riješen plan smještanja kadrova", poručio je Cappelli, iznoseći da postoji i ideja da lokalne jedinice besplatno daju zemljište onima koji grade smještaj za radnike.

Više reda u HZZ-u

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević smatra da se problemi nedostatka radne snage mogu kvalitetno zajednički riješiti, ali i da se na HZZ mora uvesti više reda, uz ostalo i da se poslovi ne odbijaju jer se nekome ne radi za određenu visinu plaće.

Predstavnici poslodavaca iz velikih kompanija i sindikata turizma i ugostiteljstva STUH, na čelu s predsjednikom Eduardom Andrićem, SSSH Mladenom Novoselom, Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimirom Severom i glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske Domagoj Ferdebar nisu se složili na okruglom stopu oko problematike plaća radnika.

"Dajte ljudima veće plaće, imate kapaciteta za to i u turizmu i u graditeljstvu. Dajte im i bolje uvjete rada, s više slobodnih dana, doprinosima, plaćenim smještajem i drugim benefitima koje možda dobivaju negdje drugdje, i nemojte ih plaćati neto ovoliko, a na crno još toliko, i radnike ćete sigurno naći. Neće ih toliko ni odlaziti iz Hrvatske u strane zemlje zbog posla", istaknuo je Andrić, a slično su poručili i drugi sindikalci, naglašavajući važnost povratka poštivanja truda i rada.

"Svega 500 eura veća plaća u građevini zaustavila bi odlazak građevinaca na 'bauštele' po Europi, a to mislimo da stvarno nije puno za poslodavce", kazao je Ferdebar.