'Vlada poštuje i izražava pijetet prema svim žrtvama logora Jasenovac, kao i poginulim braniteljima HOS-a. Razumijemo i shvaćamo osjetljivost određenih simbola istaknutih na grbu te udruge. Praksa dosadašnja bila je takva da su odobravani od strane različitih razina vlasti, u suglasnosti s ministarstvima. Kad je riječ o simbolima totalitarnih sustava, različita je i sudska praksa', podsjetio je Plenković na početku 10. sjednice svoje Vlade u Banskim dvorima nakon usvajanja dnevnog reda čija je ključna točka proračun za iduću godinu.

Vlada osniva povjerenstvo za 'Za dom spremni' i zvijezdu petokraku

Komentirajući postavljanje spomenika bojovnicima HOS-a u Jasenovcu, koji je izazvao brojne kritike, Plenković, koji je tu situaciju ranije nazvao 'delikatnim pitanjem', najavio je i sljedeće korake: 'Osnovat ćemo povjerenstvo, koje bi trebalo na racionalan i staložen način razmotriti odgovarajuće institucionalne i zakonske okvire kako bi se u najširem pluralističkom duhu društvo odredilo prema simbolima totalitarnih režima i u tjednima koje će uslijediti naći ćemo načina kako se odrediti prema ovom pitanju'.

'Ovakve provokacije Vladu neće udaljiti od temeljnog rada i programa, a to je gospodarski i socijalni napredak naših ljudi', ustvrdio je Plenković te se prije prelaska na dnevni red još osvrnuo i na istup u medijima kolege iz Vlade iz redova Mosta: 'Trebamo se Vlada i ja kao premijer ograditi od intervjua ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića oko Ustavnog suda, u kojemu se na neprimjeren način govori o svim sucima Ustavnog suda'.

Plenković ovaj put Orepiću udijelio packu

Orepićev istup ne predstavlja službenu politiku ove Vlade, podcrtao je Plenković. 'Jučer sam s njim razgovarao, izrazio nezadovoljstvo sadržajem intervjua i upozorio ga da članovi Vlade ne mogu davati takve izjave jer Ustavni sud mora nezavisno djelovati od politike', zaključio je premijer komentirajući posljednji intervju Orepića u Globusu u kojem je ministar zapravo opet ponovio svoje i Mostovepoznate stavove o Ustavnom sudu odnosno posljednjem izboru njegovih članova i članica.

Plenković je kazao da je u tom istupu Orepić 'na neprimjeren način prozvao sve suce Ustavnoga suda kao najvišeg ustavnog tijela Republike Hrvatske čime se narušava povjerenje građana u Ustavni sud, a jedan od ključnih prioriteta Vlade je jačanje institucija hrvatske države te njihove neovisnosti.

'Ustavni sud mora djelovati slobodan od pritisaka izvršne vlasti kako bi mogao uspješno obavljati svoju primarnu funkciju nadzora koja je, naravno, primjena Ustava, temeljnog pravnog dokumenta države', zaključio je Plenković.

Otkud viši prihodi i rashodi nakon određenih smjernica?

U odnosu na Smjernice za izradu proračuna, koje je Vlada usvojila prije tjedan dana, nacrt prijedloga proračuna koji se danas našao na stolu pred ministrima predviđa oko dvije milijarde kuna više prihode, a u istom iznosu predlažu se i viši rashodi

Podloga za takve iznose nalazi se u projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto u što su uračunati i učinci porezne reforme čija primjena počinje od 1. siječnja 2017. godine. Ukupni rashodi za iduću godinu planirani su u iznosu od 128,4 milijarde kuna što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun.

'Postupno jačanje gospodarskih aktivnosti, povećano povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i porezna reforma omogućuju povećanje očekivanih prihoda u proračunu, dok stabilnost Vlade omogućuje provođenje takvog proračuna', objasnio je Plenkovć dodavši i da se 'kroz dijalog sa sindikatima traži odgovarajuće rješenje za poboljšanje materijalnog stanja javnih službenika'. Podsjetio je opet i da su, kako tvrdi, naročitu pozornost u proračunu posvetili jačanju demografske obnove da te da se jača domovinsku sigurnost, naime, Ministarstvo obrane je jedan od dobitnika proračuna za iduću godinu.

PVRH @AndrejPlenkovic o #proračun: Naglasak na očuvanju fiskalne održivosti i poboljšanju životnog standarda građana

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) December 8, 2016

Rasprava o Saboru o proračunu u subotu - hvatanje rokova

Rashodi i prihodi će rezultirati manjkom od 1,6 posto BDP-a, a država će vraćati svoje dugove i smanjivati udio duga u BDP-u, dodao je te napomenuo da od svojih ministara očekuje sudjelovanje u radu saborskih odbora i predstavljanju proračuna u subotu 10. prosinca u Saboru, kako bi bio donesen do 15. prosinca u predviđenom ustavnom roku.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da se makroekonomski okvir nije značajnije mijenjao u odnosu na donošenje ranijeg nacrta te opetovao da očekuju isti rast BDP-a no da bi otklonili kritike objasnio je da se kod povećanja prihoda radi o porastu namjenskih prihoda i pomoći iz europskih fondova. Porast je uvjetovan poreznom reformom i poboljšanjem makroekonomskih uvjeta odnosno rastom osobne potrošnje usprkos inflaciji i slično, naveo je ministar.

Istaknuo je i da će se Vlada nastojati financirati po najpovoljnijim uvjetima. Subvencije financirane iz općih izvora smanjuje se, primjerice za sanaciju brodogradnje, a ukupno se povećavaju kada je riječ o poljoprivredi, gdje bi veliku ulogu trebali igrati europski fondovi

Plan pomoći se povećava 15,8 posto, a jedinicama lokalne samouprave bit će uplaćeno 695 milijuna kuna zbog kompenzacije poreza na dohodak, ali i na račun drugih stavki, a povećana su i sredstva participacije u proračunu Eeuropske unije. Uračunata je i indeksacija mirovina, koje bi trebale porasti i što će koštati oko 600 milijuna kuna, a predviđa se i rashode za branitelje i njihova prava, koja pak traže povećanje od ukupno 151 milijuna kuna, pobrojao je Marić.

Podsjetio je i da 'uz deficit od 5,6 milijardi kuna, imamo više 27 milijardi kuna različitih dospijeća domaćih i inozemnih obveznica i kredita, a proteklih tjedana ostvarujemo povijesno najniže razine kamata na izdavanje trezorskih zapisa, koji su na razini nule te se očekuje oko 11 milijardi kuna stranih obveznica, a država bi u sljedeće tri godine, kako se očekuje, trebala uprihodovati i oko milijardu i 400 milijuna kuna od privatizacije i uporabe nefinancijske imovine

O detaljima Nacrta prijedloga proračuna za 2017. godinu možete čitati ovdje, a Plenković je istaknuo da 'politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi. U tome smislu u razdoblju od 2017. do 2019. ekonomska politika Vlade i proračun koji je pred nama bit će adresiran na smanjenje strukturnih nedostataka u gospodarstvu te dodatno jačanje pozitivnih gospodarskih kretanja'.

Proračun je komentirala i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić kazavši da je proračun dobro uklopljen u ekonomsko okruženje i da uključuje porezno rasterećenje gospodarstva i stanovništva za 2,5 milijarde kuna.

'Više novca će ostati poduzetništvu uz niže kamatne stope. Želimo da ovaj proračun pridonese smanjivanju javnog duga i zaključivanju procedure prekomjernog deficita. Javni dug je dosegao previsoke razini i politiku smanjivanja moramo voditi radi sebe i radi našega gospodarstva. Moramo imati na umu da planiramo 1,4 milijarde kuna od prodaje obveznica i privatizacije što će dati svoj doprinos rastu gospodarstva', zaključila je Dalić komentar na proračun za iduću godinu.

Vlada diže minimalnu plaću

Također, Vlada je donijela i uredbu kojom se visinu minimalne plaće utvrđuje u bruto iznosu od 3.276 kuna te smanjila turističke članarine za pet posto i uvela procjenu učinaka propisa na malo gospodarstvo. 'Smatramo da je to važna i bitna poruka građanima koji nisu obuhvaćeni poreznim učincima porezne reforme' istaknuo je Plenković govoreći o povećanju minimalne plaće za pet posto.

Zadnji put je minimalna plaća povećana za 90 kuna, podsjetio je Plenković, a objašnjeno je da se prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2017. uvažilo činjenicu da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te se očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto.

Što se tiče izmjena Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, riječ je o trećem smanjenju članarina, a njime bi se gospodarstvo rasteretilo za otprilike 10 milijuna kuna, istaknuo je ministar turizma Gari Capelli pozivajući se na podatke FINA-e prema kojima je prošle godine prihod od te članarine iznosio je oko 220 milijuna kuna.

Vlada je prihvatila i amandman HDZ-ova kluba saborskih zastupnika na prijedlog Zakona o javnoj nabavi vezano uz preciziranje kriterija za ekonomski najpovoljniju ponudu kada se naručuje hranu. Naime, 'naručitelji trebaju uzeti kriterije koji vrednuju kvalitetu i standarde kvalitete - svježinu i manju opterećenost posljedicama transporta. Poticanje je to naručitelja da naručuju hranu veće svježine, veće kvalitete i većih nutritivnih vrijednosti', objasnila je resorna ministrica Dalić, a nadovezao se ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasivši da je ovaj amandman bitan jer će dovesti do veće sigurnosti hrane koju se servira u javnim ustanovama te će pomoći daljnjem razvoju poljoprivrede.