Na početku emisije Vujčić je kazao da je nakon srednje škole odlučivao hoće li krenuti na Dramsku akademiju ili će upisati ekonomiju.

'Jako su me zanimale fotografije, često sam išao u Kinoteku i gledao filmove. No prevagnuo je interes za ekonomijom', kazao je Vujčić za HRT.

'U umjetnosti sam sklon uvijek južnjačkim sadržajima, npr. radije ću pogledati španjolski film nego neki drugi', dodaje.

Govoreći o ulasku u eurozonu, kazao je da će Hrvatska zamijeniti kunu eurom relativno brzo.

'Ulazak u eurozonu je proces. Trebamo zadovoljiti kriterije iz Mastrihta. Na dobrom smo putu', kazao je Vujčić.

'Moramo čekati da izađemo iz procedure prekomjernog deficita. Tek onda možemo u proceduru za eurozomu. Ne bih htio predviđati kada ćemo ući. Imam potporu premijera i on isto dijeli to mišljenje. No to nije nikakva nova politička odluka, jer već ulaskom u EU smo se opredijelili za ulazak u eurozonu', kaže Vujčić.

Različita su mišljenja što će biti s eurozonom. 'Ne vidim kako RH može izgubiti. U idućih pet godina mora se pokazati hoće li eurozona opstati ili ne. Sve ono što RH mora učiniti u tih pet godina dobit je za RH ušli mi u eurozonu, ili ne', izjavio je.

'Ekonomski interes za ljude u Hrvatskoj je uvesti euro. Koristi od toga su veće od onoga što ćemo izgubiti. Zbog toga ćemo imati smanjene kamatne stope', rekao je Vujčić.

'Glavna poanta je - ulazak u eurozonu. Ne treba biti jako pametan. Treba samo vidjeti kako je to kod drugih izgledalo. Uglavnom imat ćemo jeftinije kreditiranje i veći kredibilitet. O tome je li potreban referendum za uvođenje eura, odlučit će politika. No svakako je potrebna javna rasprava, a možda i referendum, ali nisam ja taj koji odlučuje o tome', dodaje Vujčić.

Govoreći o kamatnim stopama Vujčić je kazao - 'nismo mi oni koji određuju kamatne stope'.

'Ne možemo mi nekome to narediti to. No ako postoje dvije banke na tržištu, tu je već konkurencija i to je dobro', poručuje Vujčić.

Odgovarajući na pitanja o zaradama kazao je da je prosječna plaća viceguvernera oko 30.000 kn, a guvernera oko 35.000 kuna. Istaknuo je da je tražio sporedne podatke s drugim narodnim bankama u Europi.

'Zanimalo me koliko je zaposlenih, koliki su troškovi i slično. Prema tim podacima ispalo je da je RH ispod prosjeka što se tiče troškova i zaposlenih. Smatram da bi svaka institucija u Hrvatskoj trebala tako nešto napraviti i vidjeti gdje je. Pritom su za usporedbu bolje manje zemlje, zbog ekonomije obujma', tvrdi Vujčić.

Izjavio je i da je bankarski posao takav da se udar krize ne osjeti odmah. 'Uvijek u bankarstvu vidite rezultate s pomakom, a ne odmah', dodaje.