Uoči ulaska u međunarodnu razmjenu Porezna uprava je od 1. siječnja ove godine proširila opseg prikupljanja podataka od banaka, nametnuvši im obvezu da joj dostavljaju podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa građana. Ranije su poreznici raspolagali samo podacima o prometima na žiroračunu, a po novome imat će uvid i u transakcije na tekućim i štednim računima.

Prema pojašnjenju Porezne uprave, prikupljanje šireg opsega podataka o financijskim računima građana uvedeno je radi usklađivanja s direktivom EU-a (2014/107) koja propisuje set podataka o financijskim računima što se automatski razmjenjuju između država članica.

Na temelju prikupljenih podataka Hrvatska će se od 1. rujna uključiti u širu međunarodnu mrežu koja obuhvaća 87 zemalja potpisnica OECD-ova multilateralnog protokola o automatskoj razmjeni financijskih podataka s ciljem borbe protiv poreznih utaja.

Uvođenjem novog sustava prikupljanja i razmjene podataka na udaru Porezne uprave mogli bi se naći svi kojima se na tekućim računima, uz plaću, pokažu neki drugi redovni prihodi (uplate) na koje nije plaćen porez ili pak oni koji u zemlji ili inozemstvu raspolažu štednjom koja značajno odstupa od prijavljenih primanja.

Ako se pojave takve nelogičnosti, poreznici bi mogli posumnjati da se radi o novcu zarađenim radom na crno ili od drugih nezakonitih aktivnosti i tražiti od poreznog obveznika da dokaže njegovo porijeklo.

Naravno, to ne znači da će se svaka uplata na tekući račun, mimo plaće, provjeravati i oporezivati.

Primjerice, doznake od rodbine iz inozemstva ili sitne uplate (posudbe) između prijatelja ne bi trebale izazivati sumnju. Međutim, kada je riječ o uplatama većih iznosa ili učestalim uplatama na tekući račun različitih uplatitelja, poreznici će sigurno provjeriti o čemu se radi.