Mali poduzetnici šokirani su novim birokratskim nametom koji jednokratno pogađa svako društvo s ograničenom odgovornošću koja ima više od jednoga vlasnika. Radi usklađivanja s izmijenjenim Zakonom o sudskom registru, sva društva koja imaju više od jednog vlasnika obvezna su ponovno predati ovjerene izjave o članovima društva. Procjenjuje se da će ovom administrativnom mjerom država poduzetnicima izbiti više od 100 milijuna kuna. Najveći dobitnici u cijeloj priči bit će javni bilježnici
Prema objašnjenju Vlade, ponovna registracija potrebna je da bi država mogla imati bolji uvid u vlasnike trgovačkih društava. Nakon povezivanja svih podataka putem OIB-a moći će se, između ostalog, pratiti pojavljuju li se iste osobe u više poduzeća i spriječiti da osnivaju nove tvrtke oni čija poduzeća imaju nepodmirene dugove.
Vladinim naputkom pozivaju se direktori svih društava s ograničenom odgovornošću koji imaju dva ili više osnivača da do kraja listopada u sudske registre preko javnih bilježnika pošalju prijave koje sadrže OIB i adresu prebivališta članova društva. Budući da u Hrvatskoj ima blizu 40 tisuća takvih društava i da svaki član osim osnivača mora obaviti novu registraciju, procjenjuje se da će ukupan trošak premašiti 100 milijuna kuna.
Pojedinačni trošak iznosi 1.600 kuna koliko stoji javnobilježnička ovjera te još 250 kuna javnih biljega. Za one koji ne ispune obvezu predviđena je kazna od 5.000 kuna, a budući da je odaziv poduzetnika prilično slab, može se očekivati val prekršajnih prijava zbog kršenja zakona.
Osobito su ogorčeni mali poduzetnici koji ionako posluju na rubu opstanka. Nije im jasno zašto država troškove registracije svaljuje na njihova leđa budući da trgovački sudovi posjeduju sve potrebne podatke.
'Taj postupak nužno je provesti zbog usklađenja sa zakonima Europske unije, i to mi je jasno, ali nije mi jasno zbog čega netko tko radi u sudskom registru ne sjedne i ne upiše te podatke koji već postoje upisani u istom tom registru, samo u drugoj koloni', potužio nam se jedan poduzetnik.
Neki poduzetnici predlažu i drugu opciju - da javni bilježnici, koji su već jednom naplatili isti postupak, upišu podatke za svoje klijente besplatno ili barem po 'nekoj razumnoj tarifi'.