Kada je prije dva tjedna iznosio prognoze kretanja mirovina u budućnosti, ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić nakratko je preuzeo štafetnu palicu dežurnog optimista od potpredsjednika Vlade Branka Grčića. Prema projekcijama koje je ministar iznio na konferenciji o održivosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj akademiji za znanosti i umjetnosti, u 2027. godini prosječna mirovina iznosit će 4.760 kuna, a do 2040. doseći će gotovo 9.000 kuna.

Međutim, samo nekoliko dana nakon Mrsićevih bajkovitih prognoza stigao je hladan tuš iz pravca Bruxellesa. U izvještaju o makroekonomskim neravnotežama Europska komisija (EK) osvrnula se i na hrvatski mirovinski sustav iznoseći prilično sumorne prognoze. U odnosu na Mrsićeve projekcije, predviđanja Europske komisije idu u sasvim suprotnom smjeru. EK predviđa da će se zbog neefikasnosti hrvatskog mirovinskog sustava ionako nizak udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći dodatno smanjivati.

Iz Bruxellesa upozoravaju na velik broj korisnika prijevremene mirovine, pretjerano velikodušan sustav mirovina koje se isplaćuju na temelju beneficiranog radnog staža te brojne grupe korisnika povlaštenih mirovina (vidi u grafičkom prikazu). Sve su to razlozi da u Hrvatskoj gotovo trećina osoba starijih od 65 godina živi u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti dok je prosjek za Europsku uniju manji od petine.

Ako se u međuvremenu ne provede korjenita reforma mirovinskog sustava ili Hrvatska ne doživi ekonomski preporod, buduće umirovljenike očekuju još niže mirovine iz obveznog osiguranja. Prema podacima Europske komisije trenutačno je udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bruto plaći 31 posto, a predviđa se da će 2030. iznositi 27 posto te 2060. godine samo 22 posto.

Kada se računica Europske komisije primijeni na neto mirovine, dolazimo do alarmantnih rezultata. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prosječna mirovina za prosinac 2014. ostvarena po Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosila je 2.239 kuna, a u istom je mjesecu prosječna plaća bila 5.716 kuna što znači da je udio prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći bio 39 posto. Ako se ostvare crne prognoze Europske komisije o daljnjem smanjivanju udjela mirovina u plaći, 2030. prosječna mirovina će pasti ispod 2.000 kuna, a 2060. iznosit će svega 1.590 kuna, uz pretpostavku da se prosječna plaća ne mijenja.

Ipak, nadamo se da su projekcije Europske komisije samo upozorenje koje bi trebalo potaknuti promjene u mirovinskom sustavu. Stručnjaci već godinama upozoravaju da je potrebno uvesti strože kriterije za prijevremeno umirovljenje i veće nagrađivanje duljeg rada, povećati stopu izdvajanja za drugi mirovinski stup te reducirati sustav beneficiranog staža.

Naravno, sve to neće biti dovoljno da se mirovine barem zadrže na postojećoj razni bez gospodarskog oporavka kao glavne pretpostavke održivosti mirovinskog sustava.