Nakon što je propao pokušaj prikupljanja kapitala na otvorenom tržištu, Vlada je odlučila Hrvatsku poštansku banku spašavati vlastitim snagama. Neophodnu financijsku injekciju od 252 milijuna kuna osigurali su Državna agencija za sanaciju banaka i Fond NEK, široj javnosti nepoznata državna institucija
Fond NEK, punim nazivom 'Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško' u dionice HPB-a uložio je 52,11 milijuna kuna što čini približno 4,2 posto njegovog financijskog potencijala.
Ovaj državni fond, koji je krajem 2013. raspolagao s impresivnih 1,2 milijarde kuna imovine osnovan je 2008., a glavna djelatnost mu je prikupljanje i upravljanje sredstvima za financiranje izrade, revizije i provedbe programa razgradnje Nuklearne elektrane Krško i odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.
Glavni izvori prihoda dolaze od HEP-a, koji je obvezan svake godine uplatiti 14,25 milijuna eura do prestanka rada NE Krško, odnosno dok se ne ostvari planirani iznos sredstava utvrđen važećim programom razgradnje.
U dosadašnje aktivnosti vezane uz izradu studija i programa razgradnje nuklearnog otpada fond je utrošio manji dio prikupljenih sredstava, a veći se dio kumulira za razgradnju NE Krško nakon prestanka rada.
Stoga je dugoročno glavni cilj upravljanja očuvanje vrijednosti imovine. Od početka rada krajem 2008. ukupno je u fond uplaćeno 1,05 milijardi kuna, a vrijednost neto imovine krajem 2013. iznosila je 1,24 milijarde kuna. To znači da su menadžeri fonda zaradili gotovo 200 milijuna kuna što predstavlja solidan godišnji neto prinos od 4,69 posto.
U fondu ističu da vode računa o sigurnosti ulaganja pa se drže pravila da najmanje 80 posto sredstava ulažu u dužničke vrijednosne papire, oročene depozite, instrumente tržišta novca te novčane i obvezničke otvorene investicijske fondove.
Tako je više od 80 posto imovine (milijardi kuna) uloženo u obveznice, od čega 880 milijuna kuna na državne, a 120 milijuna kuna korporativne. Manji dio plasiran je u oročene depozite (76,1 milijun kuna) i dionice (27,7 milijuna kuna).
Unatoč konzervativnoj politici ulaganja, u 2012. i 2013. fond je zabilježio značajne gubitke na pojedinim ulaganjima. Tako su u 2013. rashodi vezani za ulaganje iznosili 18 milijuna kuna, znatno više od planiranih 5,35 milijuna kuna. Godinu ranije rashodi na ulaganjima iznosili su čak 66,7 milijuna kuna. U fondu napominju da je do većih rashoda ulaganja od planiranih došlo zbog umanjenja vrijednosti obveznica, otpisa potraživanja za dospjele kamate i pada vrijednosti dionica.
Najnovije ulaganje u dionice Hrvatske poštanske banke teško se može uklopiti u proklamiranu investicijsku politiku fonda. Njime fond višestruko povećava ulaganje u vlasničke vrijednosne papire, i to u visokorizične dionice za koje na tržištu kapitala nije bilo zainteresiranih investitora.
