Prema podacima Eurostata, hrvatski BDP je u prvom kvartalu porastao svega 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je znatno manje od izračuna Državnog zavoda za statistiku, prema kojem je BDP na godišnjoj razini porastao 0,5 posto
Do odstupanja je došlo zbog različite metodologije koju koriste Eurostat i DZS. Naime, Eurostat u obzir uzima sezonski prilagođene podatke koji realnije prikazuju promjene BDP-a. Tu metodologiju Državni zavod za statistiku koristit će od početka rujna pa bi se ubuduće podaci ovih dviju institucija trebali poklapati.
Inače, BDP 28 članica Europske unije u prvom je tromjesečju porastao 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći rast (4,2 posto) zabilježen je u Češkoj i Rumunjskoj, a najslabiji oporavak, uz Hrvatsku, bilježe Italija, Austrija i Finska s rastom od 0,1 posto.
Kada se promatra rast BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, Hrvatska je na nuli (0 posto), a četiri zemlje bilježe negativan rezultat: Litva (-0,6%), Estonija (-0,3%), Grčka (-0,2%) i Finska (-0,1 posto)
Najveći skok BDP-a (3,1 posto) u odnosu na zadnji kvartal 2014. ostvarila je Češka.
Pozitivan doprinos rastu BDP-a Europske unije došao je od osobne potrošnje i investicija dok je negativno na kretanje BDP-a utjecala vanjskotrgovinska bilanca.
