Tako se prema informacijama tportala prije nekoliko mjeseci na Gornjem Prekrižju prodala vila od 800 kvadrata sa sto kvadrata okućnice – kupac je taj luksuz platio tri milijuna eura. Rasprodani su i stanovi u projektu Medulićeva iako im je cijena dosezala 4.000 eura po četvornom metru.

Premda je rano govoriti o potpunom oporavku tržišta nekretnina u Zagrebu, potražnje, dakle, ima. Kombinacija prodavatelja koji su nakon nekoliko godina života u iluzijama konačno spustili cijene i kupaca koji su spremni platiti kvalitetnu nekretninu oživjela je grad.

Prosječan kvadrat stana u glavnom gradu košta gotovo 1.600 eura, no analitičari tržišta poručuju: kvalitetni stanovi prodat će se bez problema i za 4.000 eura po kvadratu!

Najjeftinija Dubrava, istočni dio Novog Zagreba i Sesvete

Prema podacima koje prikuplja i obrađuju Centar nekretnina, prosječan zagrebački stan stoji 1.574 eura po kvadratu. Pritom su najjeftiniji stanovi u Donjoj Dubravi, istočnom dijelu novog Zagreba i Sesvetama (oko 1.200 eura po kvadratu), dok je najskuplji kvart Medveščak s 2.021 eurom po metru kvadratom.

Nadomak razine od 2.000 eura za kvadrat blizu su i Centar, Maksimir i Podsljeme. Stanovi su najskuplji na Medveščaku i Maksimiru zbog male ponude i velike potražnje za tim lokacijama. Nasuprot tome, u području Brezovice, Sesveta i Novog Zagreba cijene stanova najniže su, velikim dijelom zbog udaljenosti ovih lokacija te nedostatka infrastrukture i dodatnih popratnih sadržaja.

Cijene stambenih nekretnina u Zagrebu padaju i ove godine, no sporije nego lani, kaže za tportal Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Na kraju ove godine očekuje cjenovni pad od oko dva posto, što je daleko manje od devetopostotnog pada koji je u glavnom gradu zabilježen lani.

'Potražnja za nekretninama postoji, ali je vrlo specifična. Ljudi su i prvi put nakon pet ili šest godina odlučili korigirati cijene nekretnina, ali ono što vidimo je to da se kvalitetne nekretnine prodaju. Kvalitetna nekretnina se lako proda i po cijeni višoj od tri tisuće eura po kvadratu. Takvo je tržište: ili imate povoljne nekretnine ili imate kvalitetne', oslikava Ranilović.

Dodaje kako grad ima svoje potrebe i kako se zbog migracija, ali i ostalih obiteljskih potreba uvijek nešto kupuje ili prodaje. Pritom je vrlo malo nove akumulacije, tj. ništa se ne kupuje, a da se prethodno nešto ne proda.

Interes za nekretninama u gradu iskazuju i stranci, no njih je još uvijek premalo da bi imali utjecaj na cijelu sliku grada. 'Tržište ide u smjeru stabilizacije. Krivo bi bilo reći da smo došli do dna, bolje je reći da se očistilo ono što se očistiti trebalo', zaključuje Ranilović.

S Ranilovićem tvrdnjama slaže se i Boro Vujović iz Opereta nekretnina. Prema Vujoviću, za kvalitetnim stanovima u zoni tramvaja potražnje uvijek ima, bez obzira na cijenu. Štoviše, stanova u zgradama kvalitetne gradnje već i nedostaje.

Objašnjava kako je kriza na neki način pročistila ukupnu ponudu. Naime građevinske tvrtke koje su gradile samo da se gradi već su odavno zatvorene dok su kvalitetni građevinci i dalje prisutni na tržištu.

Što se cijena stanova u gradu tiče, Vujović u srednjem roku ne očekuje velike promjene ili potrese.

Novogradnja je najviše u ponudi

Vedrana Likan iz konzultantske tvrtke Colliers tvrdi da na zagrebačkom tržištu na kupnju prvenstveno utječu faktori poput lokacije stambene nekretnine, kvalitete gradnje te blizine javnog prijevoza, škole, trgovina i sličnog sadržaja te nekretninu većinom potražuju mlade obitelji s djecom, samci i roditelji djece tijekom njihovog visoko školskog obrazovanja.

'U ponudi je i dalje dosta neprodanih novoizgrađenih stanova te stanovi starije gradnje u centru i bližoj okolici centra grada te nekoliko luksuznih stambenih zgrada', kazala je Likan.

Analitičari ZaNe nekretnina pišu pak kako su najtraženiji stanovi u Hrvatskoj i dalje oni manjih površina (od 35 do 55 metara kvadratnih ), po mogućnosti s jednom ili dvjema odvojenim spavaćim sobama, i to najviše u Zagrebu.

Kupci stanova vrlo su različiti i uglavnom kupuju za vlastite potrebe stanovanja. Gotovo uvijek uz potrebu za kupnjom novog stana imaju postojeću nekretninu koju paralelno nude na tržištu, i često je prodaja te nekretnine uvjet za kupnju nove.

Velike promjene i čudesan oporavak tržišta nekretnina u glavnom gradu, ali i u ostatku Hrvatske ne treba očekivati dok su glavna obilježja gospodarske situacije visoka nezaposlenost i emigracija mladog, radno sposobnog stanovništva te opća neizvjesnost.