Cijene zakupa poslovnih prostora stagniraju već godinama pa se tvrtke za isti novac ranije sele u kvalitetnije, novije zgrade, što pak zadaje glavobolje vlasnicima starih zagrebačkih tornjeva.

Traže se dobra cijena i parking. No potražnje gotovo da i nema, što ilustrira to kakvo je stanje na tržištu nekretnina, ali i u cijelom gospodarstvu. Uredi u centru grada i Vukovarskoj ulici još koliko-toliko drže cijenu', rekao je za tportal Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja s nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Prosječna cijena ureda najviše kategorije u Zagrebu ove godine iznosi od 14 do 15 eura po kvadratnom metru mjesečno. U visokoj klasi kvadrat stoji oko 12 eura, a prosječna cijena u srednjoj klasi varira od osam do 11 eura po metru kvadratnom. Treba napomenuti da je na sve cijene potrebno dodati PDV od 25 posto.

'Cijene općenito ovise o površini koja se ugovora, duljini trajanja zakupa, kvaliteti i lokaciji zgrade te stanju unutrašnjeg uređenja koje se ugovara. U nadolazećem periodu očekuje se daljnje blago smanjenje nepopunjenosti prostora, što bi moglo dovesti do postepenog blagog rasta cijena zakupa', pojašnjavaju u konzultantskoj kući Colliers International.

Vedrana Likan, partnerica u Colliersu, kaže za tportal kako se najviše traže kvalitetni uredski prostori u reprezentativnim poslovnim zgradama na dobrim lokacijama.

Potencijalnim zakupcima sve su važniji i visoka kvaliteta uređenosti zgrade, moderna tehnička rješenja, fleksibilne mogućnosti uređenja prostora, osigurana parkirna mjesta te kvalitetna prometna povezanost. Ipak, najvažnija odrednica je i dalje cijena te mnogi atraktivniji prostori upravo zahvaljujući niskim cijenama imaju solidnu popunjenost.

Lani je ponuda uredskih prostora povećana za gotovo 20.000 kvadrata, od čega polovica otpada na solidno popunjeni neboder VMD u Strojarskoj ulici. Preko osamdeset posto kapaciteta popunjeno je i u Zagrebtoweru te Eurotoweru.

Novoizgrađeni Sky Office u Rudešu također je vrlo dobro popunjen, ponajprije zahvaljujući Hrvatskom Telekomu nakon što se preselio iz HOTO tornja u Savskoj ulici. Iako analitičari napominju da je HOTO dobro građen te je na odličnoj lokaciji, on je još uvijek potpuno prazan.

Likan smatra da će se 'HOTO toranj popuniti čim uđe prvih nekoliko zakupaca te da će mu cijene zakupa prilagođene tržišnoj situaciji omogućiti solidnu popunjenost'.

No što je s Vjesnikom, Zagrepčankom, Industrogradnjom i Chromosovim tornjem? Likan tvrdi da vlasnici moraju uložiti u unapređenje razine kvalitete i opremljenosti, što bi im barem donekle podiglo konkurentnost. Ako ništa drugo, starije građevine mogle bi biti dobra prilika za mlada poduzeća kojima lošija opremljenost ne bi smetala ako bi cijene najma bile privlačne.

Prema Raniloviću, starije zgrade, osim što trebaju konkurirati niskom cijenom, muče visoki troškovi održavanja koji mogu dosegnuti i pet eura po metru kvadratnom. 'Takve zgrade imaju šansu ako dovoljno spuste cijenu, no opet je tu otvoreno pitanje dostupnog parkinga', zaključio je.