Vlada će na sutrašnjoj sjednici objaviti prijedlog za konačno rješenje problema zaduženih u 'švicarcima', a matematičar Toni Milun u emisiji HRT-a 'Hrvatska uživo' izračunao je na jednom primjeru kako će izgledati konverzija kredita u euro
Milun je za primjer uzeo kredit u 'švicarcima' u protuvrijednosti 80.000 eura, uzet krajem 2006. na rok od 25 godina. Početna rata tog kredita iznosila je oko 3.200 kuna, a danas korisnik plaća oko 4.200 kuna. Nakon konverzije rata bi trebala biti smanjena na otprilike 3.650 kuna.
Osim smanjenja rate, treba uzeti u obzir preplatu u dosadašnjem razdoblju otplate. Prema Milunovom izračunu, osoba koja je uzela ovaj kredit dosad je platila oko 54.000 kuna više nego da je uzela isti iznos kredita u eurima. I taj iznos koji je osoba preplatila trebala bi dobiti nazad na neki način kroz buduće anuitete od banke. To bi mjesečno bilo još oko 270 kuna kad bi se linearno rasporedilo na sve buduće mjesece do kraja otplate kredita.
Izračun Tonija Miluna pogledajte ovdje
Vladin prijedlog za konačno rješenje problema zaduženih u 'švicarcima' naći će se na sjednici u četvrtak, a predviđa konverziju takvih kredita u kredite vezane uz euro i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.
Kroz izmjene dvaju zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju - Vlada predlaže konverziju kredita u švicarskim francima te s valutnom klauzulom u 'švicarcima' na dobrovoljnoj bazi, što ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u 'švicarcima' koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.
Također, predviđa se mogućnost konverzije takvih kredita što su ih podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti na način da se početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno ugovorena kamatna stopa u 'švicarcima' zamijeni kamatnom stopom za kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni plan.
Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u 'švicarcima', a koji je veći od iznosa po kreditima u eurima, rasporedi kao preplata. Ta bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se tretirala kao umanjenje glavnice.
Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa preplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.
U slučaju da je korisnik kredita u 'švicarcima' uplatio manje no što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.
Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, za kada je predviđeno da zakonske izmjene stupe na snagu.
Od tog dana počinje teći rok od 45 dana tijekom kojih banke dužnicima preporučenom pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku hoće li taj prijedlog i prihvatiti.
Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka zakonskog roka (veljača 2016), kao i fiksna kamatna stopa od 3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za više od 20 posto).
