Iako je u nastupnom govoru premijer Orešković obećao da će ekonomske teme biti u fokusu interesa nove vlade, u prvim danima vladajući su, nažalost, okupirani sasvim drugim problemima. Međutim, nema sumnje da će se Vlada prije ili kasnije morati suočiti s pravim izazovima, među kojima je prioritet rješavanje problema javnog duga.

Prema zadnjim službeno objavljenim podacima, krajem rujna 2015. hrvatski javni dug dosegnuo je 286 milijardi kuna ili 85,9 posto BDP-a. S tolikom razinom javnog duga Hrvatska se nalazi u prosjeku Europske unije, ali je na znatno višoj razini od većine sličnih tranzicijskih zemalja.

Od ukupnog iznosa hrvatskog javnog duga, veći dio (60,1 posto) drže domaći vjerovnici, a manji (39,9 posto) u posjedu je inozemnih zajmodavaca. Velika većina obveza (98 posto) odnosi se na dug središnje države (državni proračun i izvanproračunski korisnici), a tek 2 posto su obveze lokalnih i područnih jedinica uprave i samouprave (općine, gradovi i županije).

Kada je riječ o vrstama zaduženja, najveći dio (56,6 posto) odnosi se na obveznice izdane na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, a slijede bankarski krediti (36,4 posto) i kratkoročni vrijednosni papiri (trezorski zapisi) koji čine 7 posto duga. Uz postojećih 286 milijardi kuna javnog duga, državne financije su opterećene i s 8 milijardi kuna izdanih jamstava za kredite odobrene javnim poduzećima i ustanovama.

Najveći dio duga (obveznice i krediti) predstavlja dugoročno zaduženje koje dolazi na naplatu u idućih petnaestak godina. Tako, primjerice, u idućoj godini dolazi na naplatu 16,9 milijardi kuna glavnice duga (3,5 milijardi kuna domaćih obveznica, 12,5 milijardi kuna bankarskih kredita i 0,9 milijardi kuna kredita međunarodnih financijskih institucija), a u 2017. dospjele obveze penju se na 26,6 milijardi kuna. Uz vraćanje glavnice duga, potrebe za financiranjem javnog duga uključuju i plaćanja kamata te pokrivanje proračunskog manjka. U protekloj godini troškovi kamata procjenjuju se na 12 milijardi kuna, a za proračunski manjak bilo je potrebno osigurati oko 16 milijardi kuna.

Koliko nas košta dug i zašto se tako skupo zadužujemo?

Cijena duga izražava se u kamatnoj stopi, odnosno kamati koju država plaća na javni dug. Kamatna stopa ovisi o kreditnom rejtingu koji odražava procjenu sposobnosti zemlje da uredno otplaćuje dug.

Zbog visokog proračunskog manjka te visoke razine i snažnog rasta javnog duga kod sve tri glavne rejting agencije, hrvatski kreditni rejting je ispod investicijske razine s negativnim izgledima, što povećava troškove zaduživanja. Tako se premija osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za Hrvatsku krajem prosinca 2015. godine kretala na razini od 302 bazna boda, što je višestruko više nego kod nama sličnih zemalja (Slovačka 49 baznih bodova, Češka 51 bazni bod, Poljska 72 bazna boda, Slovenija 115 baznih bodova). U takvim okolnostima troškovi kamata u proračunu središnje države u prvih deset mjeseci 2015. godine dosegli su iznos od deset milijardi kuna, što je 7,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Kako je rastao hrvatski dug?

Ono što najviše zabrinjava međunarodne institucije i kreditore jest neodrživa dinamika rasta javnog duga. Od 1999. do 2104. hrvatski dug je povećan za 231,1 milijardu kuna ili za gotovo šest puta, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u narastao sa 29,1 posto na 85 posto. Prosječan godišnji rast javnog duga u promatranih petnaest godina iznosio je 12,4 posto. Na snažan rast javnog duga utjecale su i promjene metodologije i obuhvata javnog duga te procesi restrukturiranja državnih poduzeća (brodogradnja, avioprijevoz, željeznica), tijekom kojih je znatan dio njihovih obveza prebačen u javni dug.

Međutim, presudni utjecaj na dinamiku i veličinu javnog duga ima visina proračunskog deficita pa je njegovo smanjenje preduvjet za uspostavljanje održivosti javnog duga. Značajan utjecaj na visinu zaduženosti ima i gospodarski rast jer što je on veći javni dug je relativno manji u odnosu prema BDP-u pa je lakše provesti konsolidaciju. Stoga je za održivost javnog duga bitno postići kontrolu javnih rashoda, ali i odgovarajući gospodarski rast.

Govoreći o odnosu javnog duga i gospodarskog rasta guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je upozorio na učinak 'grude snijega', koji se odnosi na problem kada je stopa rasta BDP-a niža od prosječne kamatne stope na javni dug države te zbog toga javni dug nastavlja rasti. S obzirom na to da su se troškovi kamata na hrvatski javni dug približili razini od 4 posto BDP-a to znači da tek gospodarski rast viši od 4 posto može osigurati održivost javnog duga i postupno smanjenje zaduženosti.

Tko kupuje hrvatski dug?

Najveći kupci hrvatskih obveznica su financijske institucije, među kojima dominiraju mirovinski i investicijski fondovi. Na financijskom tržištu trenutno je aktivno 11 obveznica izdanih na domaćem tržištu i 9 izdanja međunarodnih obveznica. Značajan dio javnog duga odnosi se i na kredite domaćih i inozemnih banaka. Domaće banke plasirale su državi i javnim poduzećima 66 kredita, a najveći zajmodavci su Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb te državne banke HBOR i Hrvatska poštanska banka. Inozemne banke pozajmile su Hrvatskoj 10 kredita, a najveći vjerovnici su Merryll Lynch i Credis Suisse.

Što Europska komisija očekuje od Hrvatske?

Da hrvatski dug raste prebrzo nedvosmisleno je zaključila Europska komisija u aktualnom izvješću o napretku Hrvatske na području makroekonomskih ravnoteža. Bruxelles procjenjuje da će deficit u 2015. iznositi više od 15 milijardi kuna (4,9 posto BDP-a) što je jedan od najvećih deficita u Europskoj uniji. Ako se nastavi dosadašnji tempo zaduživanja u 2017. javni dug će premašiti psihološku granicu od 300 milijuna kuna i narasti na 92,9 posto BDP-a, a do 2026. dostigao bi neodrživu razinu od 105,3 posto BDP-a.

Stoga Europska komisija od nove vlade očekuje odlučne mjere usmjerene na smanjenje deficita. Komisija u 2016. traži smanjenje deficita ispod 4 posto BDP-a uz proračunske uštede od minimalno 3 milijarde kuna, a u 2017. dostizanje 'mastriških kriterija' odnosno spuštanje razine deficita ispod 3 posto BDP-a.

Što je obećala Oreškovićeva vlada?

Nova hrvatska vlada prihvatila je preporuke Europske komisije i najavila odlučne mjere za rezanje proračunskog deficita s ciljem da se već iduće godine deficit spusti ispod 3 posto BDP-a, a dugoročno da se javni dug do 2020. snizi na 80 posto BDP-a. Vladajući zasad još nisu izašli s konkretnim mjerama, ali prema najavama premijera Oreškovića, neće se zadirati u plaće javnih službenika i mirovine.

U prijelomnoj 2016. godini smanjenje deficita namjerava se provesti kroz preraspodjelu proračunskih sredstava, kontrolu troškova i učinkovite poticaje koji bi trebali dovesti do ubrzanja gospodarskog rasta.