Svaki treći građanin Hrvatske puši, objavilo je početkom godine Ministarstvo zdravlja. Procjenjuje se da oko polovice pušača želi prestati s tom navikom, a unatoč poskupljenjima cigareta u proteklih pet godina, broj pušača ne smanjuje se. Do kraja 2017. pušače čekaju nova poskupljenja jer Hrvatska mora dostići udio od 60 posto poreza u ukupnoj cijeni kutije cigareta kakav je u Europskoj uniji
U vremenima kada se svaka kuna broji dvaput izračunali smo kakav trošak čeka pušače uz podsjetnik koliko su novca popušili do sada. U prosjeku, Hrvati počinju pušiti s dvadeset godina, iako se prve cigarete pale oko sedam godina ranije.
Primjera radi, naš imaginarni pušač ima dvadeset godina i od danas će svakog jutra kupovati kutiju cigareta koja u prosjeku košta 22 kune. Cijena kutije cigareta u Hrvatskoj kreće se od 18 do 27 kuna. Mladi potrošač za tjedan dana potrošit će 154 kuna, a u mjesec dana trošak će se popeti na 616 kuna
Pretpostavimo da je ovaj mladić tek počeo raditi, također u prosječnoj kompaniji za početničku plaću od 4.500 kuna. Dok mu plaća ne poraste, on će svakog mjeseca 14 posto svoje zarade popušiti.
Trošak cijele godišnje plaće
U prvoj godini svojeg rada zaradit će 54.000 od čega oko 7.400 kuna otići na cigarete. Za sedam godina, u svojoj 27. godini, dakle, pod uvjetom da cigarete ne poskupljuju i da nastavi pušiti kutiju na dan te da mu plaća tek minimalno raste, naš će imaginarni prijatelj popušiti cijelu jednogodišnju plaću.
S 35 godina naš primjer slavi 15. obljetnicu početka pušenja. Ponovno, pod nerealnom pretpostavkom da cijena kutije cigareta nije rasla, na pušenje je do sad otišlo 111.000 kuna. Najbolje je da čitatelj sam procjeni što bi i što ne bi mogao napraviti s 111.000 kuna na računu. Taj iznos oročen na samo 12 mjeseci uz kamatu od tri posto godišnje nosi zaradu od 3.333 kune.
Na pušenju se gubi 80.000 eura
U svojoj 60. godini, dakle, na samo sedam godina od starosne mirovine ili koliko će limit za odlazak u mirovinu već biti daleke 2055., naš pušač i dalje razmišlja o prestanku pušenja, ali ga se ne odriče jer ga i smatra zadnjim luksuzom od kojeg se ne odustaje lako. U četrdeset godina pušenja, utjeha koju nudi udisanje duhanskog dima koštala ga je 296.000 kuna. Ako je imao i suprugu koja je pušila kutiju cigareta na dan, izgubili su 592.000 kuna - skoro 80.000 eura.
U Sjedinjenjima Američkim Državama ili Velikoj Britaniji, u kojima su cigarete daleko skuplje nego u Hrvatskoj može se procijeniti da prosječan pušač za života popuši oko milijun i pol dolara.
Ovaj tekst neće se baviti zdravstvenim posljedicama pušenja. Posve je jasno da je pušenje teška ovisnost i da se pušači uvijek brane kako su im cigarete jedini luksuz kojeg se neće tako lako odreći. Zato ih postupna poskupljenja ne odvraćaju od cigareta.
Promašeni su i ogorčeni komentari protivnika pušenja koji se vesele poskupljenju cigareta i koji će gore navedene iznose uzimati zdravo za gotovo. Prestankom pušenja nitko se neće obogatiti preko noći, no može se vidjeti koliko je novca moguće spremiti sa strane uz dugoročnu štednju od samo 14 posto mjesečne plaće.
Zaključno, cigarete više nikada neće pojeftiniti. Do kraja 2017. stopa poreza na cigarete već će doseći 60 posto. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se ta stopa digne na čak 75 posto. Svako novo poskupljenje ipak odvrati dio pušača, ali oni svoj novac onda potroše na crnom tržištu.
Procjenjuje se da se na rezani duhan godišnje potroši oko sto milijuna eura. Dodatnih 60 milijuna eura ode iz Hrvatske na cigarete kupljenje u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
