Kako se ističe u priopćenju S&P-a, gospodarski rast Hrvatske jača, a javne se financije konsolidiraju brže nego što su u toj agenciji ranije procjenjivali

'Kolaps vladajuće koalicije nakon samo šest mjeseci na vlasti slabi naš pogled na hrvatsku institucionalnu snagu, kao što riskira i pogoršanjem fiskalne konsolidacije, napora u provedbi strukturnih reformi te ekonomskog oporavka', kaže se u priopćenju.

Agencija je zadržala rejting na postojećoj razini, dva stupnja ispod investicijskog, uz negativne izglede, što znači da postoji 33 posto šanse da u idućih pola godine snizi rejting hrvatske države

U toj rejting agenciji očekuju da će se slabi oporavak gospodarstva nastaviti, unatoč političkim neizvjesnostima nakon raspada vladajuće koalicije. Međutim, napominju da su rejtinzi ograničeni jer su sada manje predvidljivi politički odgovori na fiskalne pritiske i strukturne neravnoteže, kao i na visoki i rastući teret državnih dugova.

'Očekujemo da će se vanjske neravnoteže dalje smanjivati, no strukturni gospodarski problemi, koji se iskazuju primjerice kroz dominantnu i neučinkovitu ulogu države u gospodarstvu, vjerojatno se neće promijeniti bez učinkovite vlade', napominju.

Nakon samo šest mjeseci na vlasti, propala je koalicija HDZ-a i MOST-a pod tehnokratskim premijerom Tihomirom Oreškovićem nakon istrage o sukobu interesa HDZ-ova lidera Tomislava Karamarka i izglasavanja nepovjerenja premijeru. Prijevremeni izbori trebali bi uslijediti u rujnu, a u međuvremenu zemljom upravlja tehnička vlada, podsjeća S&P u analizi.

Analitičari S&P-a smatraju da postoji mogućnost da se ponovi situacija iz lanjskog studenoga, pa da i u novom parlamentu nitko neće imati apsolutnu većinu

'A to bi moglo voditi produljenom razdoblju političke neizvjesnosti nakon predstojećih izbora. Po našem mišljenju, to bi moglo zaustaviti strukturne reforme i ograničiti vladinu sposobnost da provodi učinkovite politike koje bi rezultirale održivim javnim financijama i promovirale uravnoteženi rast', poručuje S&P.

Dodaje kako bi to moglo zakočiti hrvatski oporavak, koji je nedavno pokazao naznake jačanja. I dok 10-godišnji prosječni rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku više nije slabiji u odnosu na usporedive zemlje, analitičari S&P-a smatraju da bi rast vrlo lako ponovno mogao pasti ispod, ovisno o tome koliki će biti uteg političke neizvjesnosti na raspoloženje potrošača i investicije.

S&P povećao procjenu rasta BDP-a

Lani je došlo do rasta hrvatskog gospodarstva, nakon šest godina recesije, i to na temelju snažne turističke sezone i oporavka eurozone, premda slabog. Domaća potrošnja također pozitivno doprinosi nakon reforme poreza na dohodak iz siječnja 2015. a pogoduju joj i prigušena inflacija, niske cijene roba i rast realnih plaća, smatraju u S&P-u.

Kako se ti pozitivni trendovi nastavljaju i u 2016., analitičari S&P-a očekuju da će se zamah gospodarskog rasta zadržati

'Stoga smo revidirali našu procjenu rasta za 2016. godinu na 1,7 posto, s ranijih 1,2 posto. Očekujemo da neto izvoz i domaća potrošnja ostanu glavni stupovi rasta. Ipak, politička neizvjesnost mogla bi uzeti danak na javnim i privatnim ulaganjima, primjerice kroz kašnjenje u apsorpcije novca iz EU fondova', ocjenjuju u S&P-u.

Negativni razvoj događaja u inozemstvu, poput Brexita i s tim povezanog gospodarskog usporavanja eurozone, ključnog hrvatskog trgovinskog partnera, predstavlja rizik za izvoz, no uz slabiji intenzitet nego kod drugih tržišta u nastajanju u Europi, smatraju u toj agenciji.

'Općenito, očekujemo da će rast gospodarstva ostati slab u razdoblju od 2016. do 2019. i to u prosjeku po stopi od 1,9 posto', poručuju iz S&P-a.

Navode da je u 2015. deficit opće države bio značajno niži, na 3,2 posto BDP-a u odnosu na njihovu procjenu od 5,6 posto. Do toga je došlo, kako ističu, zbog boljih od očekivanja poreznih prihoda i znatno slabijih kapitalnih ulaganja zbog tehničke vlade tijekom zadnjeg lanjskog tromjesečja.

S tim u vezi, u S&P-u smatraju da bi fiskalna izvedba ove godine mogla biti nešto snažnija, te očekuju proračunski deficit od 2,9 posto BDP-a

Ipak, u agenciji vjeruju da će produljeno razdoblje političke nestabilnosti pritiskati fiskalnu konsolidaciju i napore za provedbom strukturnih reformi. Stoga ne očekuju da će Hrvatska u ovoj godini izaći iz EU Procedure prekomjernog deficita (EDP).

Mogući jednokratni šokovi

Upozoravaju i da je fiskalna izvedba zemlje također izložena jednokratnim šokovima, primjerice, ako i u jednom od dva arbitražna postupka koje hrvatska vlada ima s mađarskom naftnom kompanijom MOL bude donesena presuda protiv vlade.

Napominju da rizik predstavljaju i potencijalne tužbe hrvatskih banaka u inozemnom vlasništvu u vezi prisilne konverzije kredita u švicarskim francima u eurske provedene prošle godine.

'Vjerujemo da fiskalni pritisci mogu ponovno porasti u 2017. godini, kada će biti postavljena nova vlada, ako neće biti jasnog odgovora politike na sve veće strukturne fiskalne izazove', navode iz S&P-ja.

U skladu sa svojim procjenama u vezi proračuna, u S&P-u procjenjuju da će neto dug opće države porasti do 2019. na 83,1 posto BDP-a, sa 78,2 posto u 2015. Potencijalne obveze, posebice one koje bi mogle nastati zbog ranjive financijske situacije u državnim poduzećima, mogle bi povećati taj udjel, iako je većina kvazi državnog duga uključena u dug opće države prema EU pravilima iz 2010.

Dodatno, kažu u toj agenciji, inozemni dug trenutno čini 73 posto duga opće države, čineći tako Hrvatsku osjetljivom na promjene u globalnim monetarnim uvjetima i raspoloženje, što bi moglo podići kamatne stope i rezultirati većim troškovima servisiranja duga nakon Brexita.

S obzirom na rast predvođen izvozom i pozitivne uvjete trgovine, hrvatske vanjske pozicije se poboljšavaju, zamjećuju u S&P-u, te očekuju da će bilanca plaćanja ostati u suficitu najmanje do 2019. godine. Ove godine procjenjuju višak u bilanci plaćanja od 2,3 posto BDP-am potaknut snažnim rastom u turizmu i niskim cijenama nafte.

U toj rejting agenciji vjeruju da će vanjska metrika nastaviti jačati na krilima rasta u turizmu, posebice u najvišem segmentu, čime bi se povećali prihodi od izvoza (57,6 posto BDP-a u 2015. u usporedbi s 38 posto u 2008.).

U kratkom roku, pak, očekuju da bi politička nestabilnost mogla smanjiti višak na kapitalnom računu, ponajviše zbog niže apsorpcije EU fondova.

Očekuju da ponovno porastu neto izravne strane investicije na 2 posto BDP-a u 2016. godini, nakon niskih 0,34 posto u 2016., do kojih je došlo zbog visokih otplata dugova banaka u inozemnom vlasništvu njihovim matičnim kompanijama i pripisanim gubicima zbog konverzije kredita u francima.

No, agencija poručuje i da je zbog konverzije tih kredita udjel loših kredita u bankama, po prvi puta od polovice 2014. godine, pao ispod 17 posto, na 16,6 posto.

Ostaju negativni izgledi

Negativni izgledi za rejting odražavaju mišljenje S&P-a da postoji najmanje 33 posto šanse da smanje hrvatski kreditni rejting u idućih šest mjeseci.

'Rejting bismo mogli sniziti ako domaća politička kriza i negativna vanjska kretanja potkopaju izglede za gospodarski rast. Posebice bi se to moglo dogoditi ako 10-godišnja prosječna realna stopa rasta BDP-a ponovno padne ispod razine onoga u usporedivim zemljama. S druge strane, ako provedba reformi dobije na zamahu, gospodarstvo nastavi s oporavkom, a vlada uspije držati deficit pod kontrolom, mogli bismo revidirati naše izglede na stabilne', zaključuju u S&P-u.

Sve tri vodeće svjetske rejting agencije – Moodys, Fitch i Standard&Poor's - drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine i to s negativnim izgledima.