Većina tržišta i većina financijskih instrumenata u koje ulaže Addiko Invest ove godine bilježe natprosječne prinose. Više od pet posto porasle su obveznice koje tradicionalno nose puno skromnije prinose, a sve zahvaljujući neuobičajenim tržišnim uvjetima. Predsjednik Uprave Addiko Investa Matej Modrovčić za tportal objašnjava: sve je to zasluga Europske centralne banke (ECB), ali i drugih središnjih banaka koje jeftinim novcem pokušavaju potaknuti inflaciju
•Kakva se kretanja na globalnim tržištima kapitala bilježe u ovoj godini i koji su događaji najviše utjecali na svjetske burze?
Generalno gledano, većina tržišta i glavnih klasa imovine je ostvarilo sasvim solidne prinose. Posebno se pritom ističu obveznice koje su od početka godine rasle i više od pet posto. To je uistinu visoko i neuobičajeno za ovu klasu imovine, no posljedica je neuobičajenih uvjeta. Konkretno, iznimno poticajne monetarne politike kako ECB-a tako i većine drugih centralnih banaka. Tim više što ECB sam kupuje velike količine obveznice, u prvom redu državnih, a potom i korporativnih.
To je utjecalo i na dionice, prvenstveno tržišta u razvoju i drugih rubnih tržišta, dok su dionice s razvijenih tržišta u stagnaciji budući da su već proteklih godina ostvarile značajne poraste.
•Tržišta nije poljuljao ni Brexit?
Rezultati referenduma o istupanju Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a ovaj su trend samo poljuljali i izazvali privremenu volatilnost. No kada su pak sudionici na tržištu shvatili da će ovaj strukturalni šok značiti još više monetarne potpore (Bank of England u prvom redu), odlučili su se za još više kupnji i potom pogurali tržišta još više gore. Drugim riječima, ako su vijesti dobre, tržišta rastu, ali i ako su vijesti loše – tržišta opet rastu. Pomalo nelogično.
•Kakav je utjecaj poticajne politike ECB-a na europske burze?
Utjecaj ECB-a na europska tržišta ovih je dana dominantan. Dapače, moglo bi se reći da je pažnja većine tržišnih sudionika netremice uprta u Frankfurt kada zasjeda ECB. Razlog je jednostavan. ECB je od listopadom 2014. u sustav dodao nevjerojatnih 1.100 milijardi eura samo povećanjem svoje bilance, odnosno kupnjom prvo državnih, a potom i korporativnih obveznica s područja eurozone.
To su uistinu visoki i do sad neviđeni iznosi, koji se, premda zamišljeni kao potpora kreditiranju gospodarstva, neizbježno prelijevaju na tržišta kapitala i deviza. Tako su početkom takvog djelovanja i dionice i obveznice osjetno porasle, dok je s druge strane Euro oslabio u odnosu na dolar. No zanimljivo je primijetiti da su se unatoč tome europske dionice vratile na početne razine (gledano po indeksu Euro STOXX 50), ukazujući na to da su strukturne reforme možda ipak važnije od monetarnih akrobacija za postizanje održivog rasta kako gospodarstva tako i dobiti tvrtaka.
• Do kada će ECB svojim poticajima financirati gospodarstvo?
ECB ima namjeru pružati ovakvu vrstu potpore barem do ožujka iduće godine, no konsenzus na tržištu je da će to potrajati i osjetno dulje – možda do kraja 2017., a možda i dulje. Tu se pak treba prisjetiti glavnog mandata ECB-a koji diktira stabilnost cijena, odnosno da inflacija u Eurozoni bude ispod, ali blizu dva posto. Stoga dok se god taj cilj ne ostvari, za očekivati je da će ECB nastaviti aktualnim kursom.
• Kakvo je stanje na domaćoj burzi i koliko su domaće dionice zastupljene u vašim fondovima?
Domaća burza ove godine ostvaruje svojevrsni i dugoočekivani povratak. Tako je domaći indeks CROBEXTR od početka godine ostvario prinos od 8,3 posto, istovremeno je paneuropski EURO STOXX 600 TR pao za 7,6 posto, a američki S&P 500 TR rastao za 2,9 posto. Ovakav, svakako dobrodošao odnos snaga nismo već dugo vidjeli, a može se u najvećoj mjeri pripisati rastu domaćeg gospodarstva te zakašnjelom prelijevanju stimulansa ECB-a i na naše prostore. Tako je činjenica da domaća ekonomija već niz kvartala zaredom bilježi pozitivne trendove i da se to pomalo ogleda u rezultatima poslovanja tvrtki listanih na ZSE. Usto, novac koji je ECB upumpao u nadi da će potaknuti gospodarstvo eurozone neizbježno se prelijeva na tržišta kapitala, što se, uz određeni vremenski odmak, događa i kod nas.
•Mislite li da su trendovi za ZSE-u održivi?
Tu ipak zadržavamo određenu rezervu. Dovoljno je prisjetiti se aktualne političke nestabilnosti te kronične nestabilnosti pravnog i poreznog sustava (što se vidi iz brojnih studija o konkurentnosti). Takav okvir nije atraktivan za velike i dugoročne investicije na 10 i više godina koje bi uvelike doprinijele kako daljnjem gospodarskom rastu tako i održivosti tog trenda rasta. Zbog toga smo i dalje oprezni kad je u pitanju domaće tržište.
•S koliko fondova upravljate, gdje su izloženi i koliko je vrijedna i imovina pod vašom upravom?
Addiko Invest upravlja s četiri otvorena fonda namijenjena građanima i tvrtkama za bolje upravljanje svojom financijskom imovinom, odnosno kao alternativa depozitima. Ukupna imovina pod upravljanjem vrijedna je oko 400 milijuna kuna. Što se tiče geografske izloženosti, kod dionica dominiraju zemlje razvijenog svijeta kao SAD, UK i Švicarska. Naš novčani fond je 100 posto alociran na domaće tržište budući da je riječ o kunskom novčanom fondu koji isključivo investira u domaća izdanja. Tu su pak dominanti trezorski zapisi Vlade te depoziti kod domaćih banaka. Uz naša četiri fonda, Addiko Invest suupravlja i Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
•Kakve je rezultate u ovoj godini ostvario svaki od vaših fondova? Promjena vlasnika Grupe i ulazak Advent Internationala i EBRD-a sredinom 2015. u vlasničku strukturu bili su pozitivan impuls našem poslovanju. Sada kada društvo od 11. srpnja posluje pod novim imenom i brendom - Addiko Invest nastavit ćemo u istom smjeru.
Tijekom ove godine bilo je dosta oscilacija cijena udjela kod svih fondova, što nije ni čudno s obzirom na niz dramatičnih događaja koji su se dogodili kroz godinu. No trenutačno svi naši fondovi pokazuju pozitivne rezultate. Tako je Addiko Growth rastao 0,1 posto, Addiko Balanced 1,3 posto, Addiko Conservative 3,1 posto te Addiko Cash 0,35 posto. Ono na što smo posebno ponosni su prinosi naših fondova na pet godina. U tom razdoblju Addiko Growth rastao je 6,8 posto, Addiko Balanced 5,5 posto, Addiko Conservative 4,2 posto te Addiko Cash 1,5 posto.
•Možete li objasniti svoje ulagačke strategije, posebice u segmentu obveznica?
Na umu su nam dva osnovna cilja. Prvi je sigurnost glavnice, a potom i osiguranje adekvatnih prinosa ovisno o odabranom fondu. Tako nastojimo ostvariti iznadprosječno visoke prinose na održiv i dosljedan način. Scenarij u kojem neki od naših fondova ostvari fantastičan uspjeh u jednoj godini, a onda u idućoj završi u dubokom minusu nam nije cilj. Strategija investiranja koju koristimo za realizaciju tih ciljeva se fokusira prije svega na kvalitetu poslovanja tvrtaka u koje ulažemo, odnosno na tvrtke s dugoročno održivim konkurentskim prednostima. Vjerujemo da takve uistinu posebne i rijetke organizacije mogu u značajnoj mjeri kontrolirati rast svog poslovanja i marže. To se onda pretvara u rast dobiti, a zatim i u rast cijena njihovih dionica, dividendi i obveznica. Cilj nam je takve izdavatelje identificirati, a potom i investirati u njihove instrumente, pazeći pritom da ih ne preplatimo. Zvuči pomalo suhoparno, ali funkcionira vrlo dobro što se i vidi iz prinosa.
