Walmart je uništio maloprodaju', komentirao je prije nekoliko dana američki analitičar Jan Kniffen tijekom gostovanja na tamošnjoj televizijskoj stanici CNBC. 'Uništili su svaki drugi oblik maloprodaje jer se radilo o borbi najnižim cijenama, a oni su imali najniže cijene', objasnio je Kniffen koji se analizama tržišta maloprodaje bavi već više od tri desetljeća.

Njegovi komentari dolaze kao reakcija na objavu da je američki lanac robnih kuća Macy's odlučio zatvoriti prodajne prostore na stotinjak lokacija. Većina njih bit će zatvorena početkom iduće godine, a zbog toga će se broj lokacija na kojima posluje Macy's smanjiti na oko 650.

Potez poznatog američkog lanca robnih kuća samo je još jedna u nizu sličnih odluka kojima trgovački divovi zatvaraju svoje trgovine i centre zbog sve slabije prodaje. Sports Authority, jedan od najvećih američkih lanaca trgovina sportskom opremom (poput Hervisa ili Intersporta u Hrvatskoj), u procesu je zatvaranja svih svojih 450 prodajnih lokacija nakon što je morao pokrenuti stečajni postupak. U posljednjih godinu dana svoje su trgovine zatvarali i još brojni tamošnji trgovački lanci: Target, JC Penny, Sears, Kmart, Kohl's i drugi.

Takav trend posljedica je iznimno velike konkurencije na maloprodajnom tržištu. Analitičari poput Kniffena komentiraju kako američko maloprodajno tržište nikada nije imalo toliko trgovačkih centara kao što ih ima danas, a konkurencija je posebno zaoštrena posljednjih desetak godina zbog jačanja internetske trgovine i kompanija poput Amazona i sličnih. Čak je i Walmart, dobrim dijelom zbog pada prodaje prouzročenog tzv. online trgovinom, početkom ove godine najavio da će zatvoriti 269 svojih centara. Sve u svemu, prema dostupnim podacima, na američkom tržištu je dosad ove godine posao izgubilo 44 tisuće zaposlenih u maloprodaji

Kupnja preko interneta je još prije više od desetljeća označena kao najveća prijetnja klasičnoj maloprodaji, odnosno tradicionalnim trgovinama, dućanima i trgovačkim centrima. Amazon, kao jedan od pionira internetske trgovine kojom robu naručujete preko računalne mreže, a ona vam se dostavlja na kućnu adresu, danas je jedan od najvećih konkurenata klasičnim trgovačkim lancima. No uz njega danas posluju desetine većih i stotine ili tisuće manjih, vrlo često specijaliziranih, internetskih trgovaca. I iako će se mnogi analitičari složiti da su Amazon i internetska trgovina najveći krivci za probleme u kojima se nalazi tradicionalna maloprodaja i za njenu upitnu budućnost, analitičar Kniffen tvrdi da je propast zapravo počela s Walmartom

Danas najveći svjetski trgovački lanac, s preko 2,2 milijuna zaposlenih i gotovo pola bilijuna dolara godišnjih prihoda, započeo je 1962. godine kao mali samostalni diskont u američkoj saveznoj državi Arkansas. Sam Walton, osnivač Walmarta i patrijarh obitelji koja i danas vlasnički kontrolira lanac, već je i prije uspješno vodio trgovinu u kojoj je primjenjivao svoju diskontnu politiku - pronaći što jeftinije dobavljače, držati najniže cijene i zarađivati, umjesto na visokoj trgovačkoj marži, prodajom što veće količine robe. Ta poslovna politika mu je, očito, donijela uspjeh i kroz desetljeća se Walmart proširio do današnjih divovskih razmjera.

Otvaranje sve većeg broja sve većih diskontnih trgovina značilo je kraj prvo za malene lokalne, obiteljske, trgovine diljem SAD-a, a nakon toga je traga ostavilo i na lancima robnih kuća, poput već spomenutog Macy'sa koji je jedan od rijetkih među njima koji se uspio održati do danas. Niti jedni, niti drugi nisu se mogli nositi s konkurencijom niskih cijena koje je nudio Walmart.

Robne kuće (eng. department stores) su svojevrsnu oazu proteklih nekoliko desetljeća još pronalazile u velikim trgovačkim centrima gdje su poslovale pokraj niza drugih, manjih, specijaliziranih trgovina, no s konkurencijom s interneta, te zbog pada kupovne moći potrošača ti centri danas sve teže posluju. Gdje su se nekad sklapali ugovori o najmu prodajnog prostora na više desetljeća, danas nije neobično da se sklapaju ugovori na tek godinu dana.

Dok je lokalne, kvartovske trgovine s tržišta istjerao niskim maržama, Walmart se u konkurenciju s velikim trgovačkim centrima uputio dodajući u svoje prodajne prostore sve više dodatnih usluga. Pa se tako u nekim Walmartovim tzv. supercentrima mogu naći putničke agencije, mali šalteri banaka ili čak pošte, ljekarne, optičarske radnje, frizerski i kozmetički saloni, restorani brze prehrane, fotografski studiji, a uz neke su otvorene čak i benzinske stanice. Istovremeno, druge je diskontne lance Walmart uspio s tržišta istjerati jednostavno svojom veličinom koja mu otvara mogućnost diktiranja uvjeta kod dobavljača

Gotovo identičan trend može se u proteklih petnaestak godina vidjeti i u Hrvatskoj. Uz vrlo rijetke iznimke, nekad iznimno popularne robne kuće (najčešće su imenima bile označene kao "magazini") su praktično nestale, a njihove prostore nerijetko su naslijedili trgovački lanci. Mali kvartovski dućani, ili male trgovine po selima i manjim mjestima, također se ne mogu nositi s konkurencijom velikih lanaca koji zahvaljujući baš svojoj veličini mogu koristiti i dampinške tehnike (prodaja ispod nabavne cijene) kako bi zauzeli tržišni udio. Tako se petominutna šetnja do obližnjeg dućana u međuvremenu pretvorila u desetminutnu vožnju do najbližeg trgovačkog centra u predgrađu.

Čak se i popularni domaći trgovački centri muče sa sličnom sudbinom kao i njihovi pandani u SAD-u gdje se procjenjuje da od 1100 velikih trgovačkih centara njih dvije trećine posluje zadovoljavajuće. U Hrvatskoj stoga nije uopće problem pronaći primjere kako trgovački centri teško preživljavaju. Jedan od upečatljivijih slučajeva je King Cross Jankomir, trgovački centar na zapadu Zagreba koji je svojevremeno nosio titulu prvog takvog centra u Hrvatskoj no koji se već godinama bori s profitabilnošću. U drugim, nekima nekad čak i vrlo popularnim centrima, danas nije uopće neobično vidjeti zatvorene trgovine koje svjedoče o teškim i sve težim vremenima za maloprodajne trgovce.

Američki analitičari složni su da tamošnje tržište već dugo jednostavno ima preveliki broj trgovina i trgovačkih centara. S dolaskom interneta i internetskog šopinga ta je činjenica još izraženija. A da su toga svjesni i u Walmartu svjedoči ovih dana objavljena vijest da će taj trgovački lanac za 3,3 mlrd. dolara preuzeti internetsku trgovinu Jet.com. Znak je to da u Walmartu znaju koliko im ozbiljnu konkurenciju predstavlja internetska trgovina, a sličnost se opet može naći i u Hrvatskoj gdje neki veliki trgovački lanci u posljednje vrijeme također pokušavaju proširiti svoju ponudu na internetu.

Priče o Walmartu i iskustvima kupovine, a posebno zapošljavanja, u tom trgovačkom lancu o čemu svjedočanstva nerijetko postaju i priče u medijima, govore u prilog toga da je doba kupovine u mondenim robnim kućama sa školovanim i specijaliziranim trgovcima davno završilo i to u korist niskih marži, uz možda tek pojedine iznimke robnih kuća koje su se iz ovih ili onih razloga uspjele održati do danas. Čini se da smo primorani pomiriti se s činjenicom da niske marže i cijene u maloprodaji dolaze u paketu s niskim očekivanjima.