Na okruglom stolu sudjelovali su Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta u Zagrebu te Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa.

Brexit je iznenadio cijeli svijet. Jedan populistički potez s protestnim glasovima dovelo je do toga da UK istupa iz Europske unije. To će urediti budućnost Velike Britanije, ali i EU. Ni same procedure izlaska nisu definirane, ali sigurno je da će izlazak Britanije imati velik utjecaj na gospodarstvo EU-a', rekao je Šantić.

Švaljek je kazala da se očekuje kako će u UK-u rasti inflacija te kako je vidljiv pad apetita za ulaganjem u tu zemlju. Može se, dakle, zaključiti da će to imati brojne nepovoljne učinke – past će broj novih radnih mjesta, ali će i pasti realne plaće. Britanija u ovom trenutku ima pet posto nezaposlenih.

'Sad se situacija stabilizira, ali samo zato što se ništa ne zna. Britanija još nije obavijestila EU o svojem izlasku. Čeka nas dugo razdoblje neizvjesnosti i to će nepovoljno utjecati na gospodarstvo', rekla je Švaljek.

Hrvatska naglo poskupjela

Kada se govori u utjecaju Brexita na gospodarsko Velike Britanije, najviše bi mogli biti pogođeni sektori financija, ali i kemijska industrija, strojogradnja i automobilska industrija zbog pada vanjskotrgovinske razmjene. U EU-u će pak najviše patiti zemlje koje imaju razvijenu vanjsku trgovinu, zbog čega Hrvatska, ali i ostale istočnoeuropsko zemlje baš i ne trebaju brinuti. Ukupna trgovina Hrvatske s Britanijom iznosi oko pola posto BDP-a godišnje.

Što se turizma tiče, glavni utjecaj na Hrvatsku osjetit će se preko tečaja, jer je zbog devalvacije funte, britanskim turistima naša zemlja poskupjela

Viceguverner HNB-a Michael Faulend objasnio je kako je inicijalni šok nakon Brexita već jenjao, ali nisu nestale brige oko modela izlaska UK-a iz EU-a. Upitan što misli koliko je sada teško njegovim kolegama u Bank of Englandu, engleskoj centralnoj banci rekao je:

'Oni imaju sreću. Britanska populacija nije osjetljiva na kretanje tečaja. Velika je stvar to što oni nemaju iskustva s inflacijom pa nema ni nikakve reakcije.'

Šef OTP Investa Darko Brborović misli da Britaniju čeka val povećanja cijena, što može ostaviti utjecaj na turizam, ali ništa dramatično ne bi se smjelo dogoditi. Objasnio je i što se nakon Brexita događalo na burzama:

'Nakon nekoliko većih padova burze u Londonu, dionice su se oporavile. Najveći utjecaj na indeks FTSE 100 imale su odluke Europske središnje banke da nastavi s otkupom obveznica u Europi. Iz ovoga možemo iščitati da je najveća igra na tržištu kapitala politika centralnih banaka. Burze rastu jer ulagači traže dobra rješenja, a to su dionice i nekretnine', rekao je Brborović te zaključio:

'Tržišta su toliko ovisna o centralnim bankama da to više nije zdravo.'

Malo zraka za puno štete

Faulend je dodao kako je sve što je Brborović rekao točno i da žali što tako dugo traje takva monetarna politika.

'Imate jako puno guvernera koji se osobno ne slažu s takvom monetarnom politikom jer dugoročno ona nosi jako puno štete za gospodarstvo. Danas se bogatstvo redistribuira negativnim kamatnim stopama. Redistribucija se može napraviti ili hiperinflacijom ili negativnim kamatama jer tada svi koji imaju neto štednju ostvaruju negativan prinos i gube glavnicu. Oni koji su neto u dugu pak dobivaju malo više zraka', rekao je i zaključio:

Kamate su sad toliko niske da je upitno kakve će biti mirovine u eurozoni. Ljudi su ondje  racionalni pa još više štede kako bi neutralizirali negativne kamate.'

Na pitanje hoće li Europska unija na prečac primiti nove članove u eurozonu, Faulend je rekao da to ne očekuje i Hrvatska kao prvo mora na noge postaviti svoju ekonomiju.