Drugim riječima, dugovi ostaju, a mijenjaju se njihovi vlasnici. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvoj polovici ove godine banke su prodale oko četiri milijarde teško naplativih kredita, a u prošlih pet godina novi vlasnici su preuzeli oko 16 milijardi kuna takvih kredita.

Najagilnije u prodaji su Erste banka, Zagrebačka banka i Addiko Bank (bivša Hypo banka), a među najaktivnijim igračima u otkupu dugova profilirali su se B2 kapital, hrvatska podružnica norveške kompanije B2 holding i EOS Matrix, podružnica njemačke grupe EOS.

Iako je većina kredita dobro osigurana različitim instrumentima (hipoteke, zadužnice i sl.), banke su sklonije prodaji takvih kredita uz popust nego prisilnoj naplati. Tako izbjegavaju dugoročne sudske procese, ubrzavaju naplatu i oslobađaju sredstva koja su morale rezervirati u bilanci.

S druge je strane interes specijaliziranih agencija što jeftinije (uz što veći diskont) kupiti potraživanja te naplatiti što je moguće više. Pritom treba istaknuti da novi vlasnik duga ne može mijenjati uvjete na štetu dužnika. Štoviše, dužnik može doći u bolji položaj jer kupnja duga uz diskont omogućuje novom vlasniku fleksibilniji pristup naplati.

Povoljna je okolnost i to što, za razliku od banaka, agencije za naplatu potraživanja ne podliježu strogoj regulativi HNB-a.

Nakon što obavijesti dužnika o promjeni statusa, novi vlasnik u dogovoru s njim nastoji pronaći modalitete otplate. Ovisno o okolnostima, agencija može ponuditi odgodu plaćanja, produženje roka otplate (reprogram) ili određenu vrstu nagodbe, što može uključivati i otpis dijela duga.

Naravno, ako dužnik ne pokaže nikakav interes za vraćanje duga, agencija pokreće ovršni postupak.

U idućim mjesecima može se očekivati još intenzivnije smanjivanje loših kredita jer Marićeva porezna reforma donosi bankama poreznu olakšicu za otpisani dio potraživanja.