Hrvatska udruga banaka (HUB) u utorak je predstavila svoja makroekonomska očekivanja za iduću godinu koja bi, po svemu sudeći, za naše gospodarstvo trebala biti puno bolja od 2016. Direktor HUB-a Zdenko Adrović rekao je kako je ova godina bila prilično izazovna za bankarski sektor
'Krediti su solidno rasli od početka godine. To je relativno dobar start za iduću godinu. Imamo zdravu situaciju – rast potražnje koji generira zdravu ponudu kredita. Nedostaje vlasničkog kapitala, to je oduvijek problem', rekao je Adrović.
Istaknuo je kako kamatne stope padaju od 2014. te kako je moguće njihovo daljnje smanjenje. 'Po visini kamata na potrošačke kredite smo ispod većine zemalja', zaključio je.
Na pitanje kakvu presudu Ustavnog suda o konverziji kredita u švicarskim francima očekuje, Adrović je rekao: 'Valutna klauzula i sve što se događalo bilo je u skladu sa zakonom. Ustavni sud ne može presuditi drugačije.'
Očekivanja šest glavnih ekonomista banaka obradio je analitičar Velimir Šonje te u uvodu istaknuo kako se u 2017. očekuje solidan gospodarski rast te kako su nakon 2016. tradicionalno konzervativni ekonomisti banaka povećali svoje izglede.
'Iza nas je godina tri premijera. Unatoč dobrim pokazateljima, Hrvatska plaća treće najskuplje troškove kamata na državne obveznice u Europskoj uniji', istaknuo je Šonje.
Naglasio je kako je nakon američkih predsjedničkih izbora došlo do rasta kamatnih stopa na obveznice u toj zemlji. Pritisak na rast dugoročnih kamata je izrazit i neće nestati. U Europi se nastavlja komotna politika ECB-a koja bi se trebala nastaviti do kraja sljedeće godine. Srećom po našu Vladu, rast kamata na dugoročni dug iz SAD-a neće se u potpunosti preliti na Europu, upravo zbog politike ECB-a.
'Što se tiče budućnosti, EU će u 2017. obilježiti politička neizvjesnost, a slično će biti u SAD-u jer još nije jasno u kojem smjeru će ići politika Donalda Trumpa. U Europi je situacija šarolika, Njemačka gospodarski usporava, Francuska i Italija ubrzava – uvjeti za solidan rast su tu', rekao je Šonje.
Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke dodao je kako su glavni ekonomisti ujednačeni u procjenama rasta za iduću godinu. Rast BDP-a koji bi u prosjeku trebao iznosi 2,9 posto pogonit će domaća potražnja, rast plaća i zaposlenosti, ali i porezna reforma u kombinaciji s većom državnom potrošnjom.
Ekonomisti se ne slažu oko investicija – neki očekuju poboljšanje ulagačke klime i više investicija iz EU fondova, drugi su pak skeptični. Što se tečaja kune u odnosu na euro tiče, on će biti stabilan te će u prosjeku iznositi 7,45 kuna za euro.
