Visoki kazneni sud

Odbijene žalbe Kovačevića i drugih iz afere Janaf, evo obrazloženja suda

13.04.2023 u 13:54

Bionic
Reading

Visoki kazneni sud (VKS) odbio je žalbe bivšeg direktora Janafa Dragana Kovačevića, poduzetnika Kreše Petek i još trojice okrivljenika iz afere Janaf kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanjem dokaza iz spisa

Uz Kovačevićevu i Petekovu žalbu, VKS je odbio žalbe bivšeg direktora sigurnosti u Janafu Vlade Zorića te poduzetnika Vatroslava Sablića i Damira Vrbanca.

VKS je utvrdio da je pravilan zaključak zagrebačkog Županijskog suda kao prvostupanjskog suda kako dokazi u odnosu na koje je odbio prijedloge obrane petorice okrivljenika za izdvajanjem iz spisa predmeta nisu nezakoniti dokazi te je za svoju odluku dao jasne, dostatne i valjane razloge.

VKS ističe kako je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nalozi sudaca istrage o provođenju posebnih dokaznih radnji sadrže sve podatke te dostatno obrazloženje svih pretpostavki propisanih odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) te se temelje na obrazloženim i dokumentacijom potkrijepljenim zahtjevima Uskoka.

VKS: Sudski nalozi odgovaraju standardima zaštite ljudskih prava

Uz to, ističe VKS, nalozi sudaca istrage o provođenju dokaznih radnji odgovaraju kako standardima zaštite ljudskih prava i prava okrivljenika propisanima odredbama ZKP-a, tako i onima zajamčenima Ustavom RH.

''Stoga VKS ocjenjuje kako nisu osnovani žalbeni navodi pojedinih okrivljenika kojima se, kao i u prijedlozima za izdvajanje dokaza, u bitnome ističe da su ti nalozi nedostatno i paušalno obrazloženi te da sudac istrage u njima nije iznio svoju argumentaciju, već je prepisana ona iz zahtjeva Uskoka, zbog čega su ti nalozi protivni odredbama domaćeg procesnog prava, Ustava i Konvencije'', navodi prizivni sud.

VKS navodi kako je sama činjenica da su suci istrage, nakon analize zahtjeva Uskoka i dostavljene dokumentacije, prihvatili razloge za njihovo izdavanje u skladu s praksom Suda Europske unije, gdje je utvrđeno da je dostatno u nalogu za posebnu dokaznu radnju citirati zahtjev državnog odvjetnika ako se usporednim čitanjem odluke o odobrenju i zahtjeva za nadzor može razumjeti razloge kojima se rukovodio sudac istrage izdajući nalog.

  • +4
Dragan Kovačević Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

VKS napominje da su svi izdani nalozi sadržavali kazneno djelo za svakog pojedinog okrivljenika, koje im se sada stavlja na teret podignutom optužnicom, iz čega slijedi da su prikupljeni dokazi osnova za podizanje optužnice upravo za inkrimirano ponašanje okrivljenika opisano u činjeničnom stanju optužnice.

Isto tako, nastavlja VKS, osnove sumnje za svakog od okrivljenika navedene su u svim izdanim nalozima, opsežnim i detaljnim povezivanjem svih rezultata prethodno provedenih dokaznih radnji kod produljenja posebnih dokaznih radnji odnosno rezultata prethodnih izvida kod određivanja posebnih dokaznih radnji.

Prizivni sud nadodaje kako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je sudac istrage prije izdavanja svakog pojedinog naloga utvrdio da postoje uvjeti za njegovo izdavanje i u tom je smislu iznio konkretne razloge koji opravdavaju takvu odluku, a koji jasno upućuju da je u konkretnom slučaju privremeno ograničenje ustavnih prava pojedinaca bilo nužno i u skladu sa zakonom.

U odnosu na žalbeni navod jednog od okrivljenika kako nalog za vještačenje koji je postavljen bez navođenja razdoblja čini nalaz i mišljenje financijskog vještaka nezakonitim dokazom, VKS ističe da prvostupanjski sud ispravno zaključuje da sadržaj žalbe okrivljenika ne dovodi u pitanje zakonitost ovog dokaza, već problematizira njegovu vjerodostojnost.

U pogledu žalbe jednog od okrivljenika kako smatra nezakonitom ''pretragu doma, poslovnih prostorija i automobila'', jer svjedoci pretrage nisu bili prisutni, VKS smatra da okrivljenik nije dodatno argumentirao svoju žalbu pa time nije ni doveo u pitanje razloge koje je prvostupanjski sud dao za svoju odluku, a koje prihvaća i kao osnovane i drugostupanjski sud.

Uskok je u srpnju prošle godine podignuo optužnicu protiv bivšeg direktora Janafa Dragana Kovačevića i šestorice suokrivljenika, među kojima je i poduzetnik Krešo Petek, kojeg se tereti da je Kovačeviću dao više od šest milijuna kuna kako bi mu osigurao poslove s tim javnim poduzećem.

Petek u tri kraka afere Janaf

Uz Kovačevića, Peteka, Zorića, Sablića i Vrbanca, optužnicom su obuhvaćeni i poduzetnici Ivan Širić i Edo Seifried. Uskok tereti sedmorku za primanje i davanje mita, nezakonito pogodovanje te pomaganje i poticanje na nezakonito pogodovanje.

Uskok tvrdi da je Petek dao Kovačeviću i njegovim suradnicima milijun eura kako bi njegova tvrtka Elektrocentar Petek dobila poslove vrijedne gotovo 65 milijuna kuna.

Kovačević je, među ostalim, optužen i da je dobio dva stana od poduzetnika čijim je tvrtkama dogovorio milijunske poslove.

Petek je, uz novogradiškog gradonačelnika Vinka Grgića i bivšeg velikogoričkog gradonačelnika Dražena Barišića, zahvaćen istragom i u drugom kraku afere Janaf koja se također odnosi na namještanje poslova Elektrocentru Petek.

Uskok je krajem ožujka ove godine pokrenuo novu istragu protiv Kovačevića kojeg sumnjiči da je od poduzetnika Kreše Peteka uzimao novac u zamjenu za namještanje poslova u Janafu, a Peteka da je Kovačeviću i njegovoj obitelji te prijateljima kupovao odjeću.