U taj se pothvat upustila organizacija Živi zid, tražeći potporu za svog kandidata Ivana Vilibora Sinčića. Njihova kampanja na platformi za crowdfunding Indiegogo trajala je dva tjedna, završno s 1. prosincem.

Riječ je o organizaciji koja se bori protiv deložacija stvarajući živi zid kojim priječi ulazak ovršitelja i novih vlasnika u objekt koji brane. Tvrde kako se prvenstveno bore protiv nepravdi, banaka i korumpiranog političkog sustava. Osim po podršci ljudima kojima prijeti deložacija, poznati su po sukobima s policijom i nasilnom useljavanju u objekte te po tome što su jednom prilikom odbili braniti dugogodišnju članicu HDZ-a zbog članstva u ovoj stranci. Među istaknutim članovima organizacije je Ivan Pernar (koji je široj javnosti postao koliko-toliko poznat tijekom tzv. Facebook prosvjeda).

Živi zid je ovom kampanjom planirao prikupiti skromne dvije tisuće dolara (oko 12,5 tisuća kuna). Skupili su točno 946 (oko 5,9 tisuća kuna), od ukupno 15 podupiratelja, kojima su ponudili tek dvije pogodnosti: tiskanje 50 letaka za one koji odluče donirati 10 dolara (62 kune), odnosno velikog oglasa na otvorenom za 50 dolara (oko 310 kuna).

Usporedbe radi, Sinčićeva službena stranica na Facebooku ima (u trenutku pisanja ovog članka) gotovo četiri tisuće lajkova. Ako joj je cilj bio osigurati širu potporu, kampanja je, reklo bi se, doživjela fijasko.

Kako bi priskrbili sredstva za kampanju javnosti praktično nepoznatog studenta zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, u Živom zidu su na Indiegogou imali na raspolaganju dva načina financiranja. Prvi je fiksna kampanja, u kojoj ne bi dobili ništa ukoliko ne prikupe točan ili veći iznos od zadanog. Drugi je fleksibilna kampanja, u kojoj (teoretski) dobivaju sav novac koji prikupe, bez obzira uspiju li ostvariti zadani cilj.

Izabrali su fleksibilan način financiranja, stoga, pojašnjava Hrvoje Hafner, stručnjak za crowdfunding i autor bloga Crowdfunding.hr, prikupljeni iznos bit će im umanjen za devet posto, za proviziju Indiegogou. Na bankovni račun će im dakle biti isplaćeno 860 dolara (nešto više od pet tisuća kuna).

Ali to nije iznos kojim će moći raspolagati. Banka će im vjerojatno naplatiti naknadu od jedan do tri posto, plus onu za pretvaranje dolara u kune. U najboljem slučaju, procjenjuje Hafner, ostalo im je 800 dolara u kunama po srednjem tečaju (nešto manje od pet tisuća kuna).

Jasno je da taj iznos nije ni približno dovoljan za financiranje predsjedničke kampanje.

Moguće je da su u Živom zidu htjeli iskoristiti platformu za crowdfunding kako bi privukli pozornost medija i šire javnosti na svoju djelatnost. Tome u prilog ide i činjenica da su kao promotivne materijale za kampanju postavili općenit politički pamflet.

U tome, naravno, nema ničeg spornog. Nema razloga zašto se crowdfundingom ne bi skupljala sredstva i za političke, odnosno aktivističke djelatnosti. No Živi zid je ovaj projekt izveo krajnje amaterski, da upotrijebimo blag izraz.

Ostavimo po strani nemušt, nekoherentan i dvojbeno provediv politički program. 'Najveći problem ove kampanje je to što nije dio strateškog promišljanja izborne kampanje, već usputna stvar.

Očekivalo bi se da, recimo, sadrži programske smjernice samog predsjedničkog kandidata, ali toga nema. Također, kampanja je trajala tek dva tjedna. To bi bilo u redu da su se pripremili za dva tjedna intenzivnog rada na prikupljanju novca. No to je izostalo.

Problematično je i to što im je ciljna skupina gotovo isključivo na domaćoj sceni, pa ne postoji realna mogućnost da se u kampanju uključi i globalna zajednica', pojašnjava Hafner.

Da sam radi takvu kampanju, Hafner bi odabrao tzv. selfstarter pristup - zaobišao bi postojeće platforme i sam izradio jednostavan alat online koji bi imao ugrađene karakteristike kampanje za crowdfunding: zadani cilj, transparentnost, vremensku ograničenost te multimedijalne sadržaje.

Imaju li crowdfunding kampanje s političkim/aktivističkim predznakom budućnost u Hrvatskoj? Hafner je uvjeren da je pozitivan odgovor na to pitanje.

'Recimo, takvom bi se financiranju mogle okrenuti kampanje poput 'Ne damo Varšavsku', jer je ona jednim djelom bila politička kampanja građana usmjerena protiv loših odluka gradske vlasti. To su kampanje koje imaju jasan cilj, transparentno financiranje i vremenski ograničeno trajanje u kojem je moguće djelovati da bi se dogodila promjena.

Crowdfunding kampanje su se također pokazale efikasne u borbi protiv medijskih blokada - kao što je, primjerice, bio slučaj tijekom prosvjeda u Istanbulu. Slične kampanje mogu se očekivati i kod nas', smatra Hafner.

No da bi bile uspješne, mora ih se ozbiljno pripremiti i izvesti.