Softver poznat pod nazivom TensorFlow u Googleu namjeravaju doslovno podijeliti badava, vjerujući kako će time ubrzati razvoj umjetne inteligencije, tako što će biti dostupan i razvojnim programerima izvan diva iz Mountain Viewa, a od čijeg bi rada i otkrića mogao opet profitirati i Google, skupa s ostatkom svijeta.

Zadnjih godina više je tvrtki i istraživača napravilo velike korake naprijed u ovom području umjetne inteligencije. Uz Google, među njima su Facebook, Microsoft i Twitter. Neke već imaju softver otvorenog koda sličan TensorFlowu, poput sustava Torch koji je izvorno zaživio na Sveučilištu New York (odakle su brojni stručnjaci prešli u Facebook) te Caffe i Theano. No, Googleov se smatra najnaprednijim na svijetu, otprilike pet do sedam godina ispred ostalih.

Naravno, Google neće odati sve svoje tajne. U početku će ponuditi samo dio TensorFlowa kao otvoreni kod, točnije pojedine algoritme koji se vrte na njemu. Neće podijeliti ni pristup iznimno naprednoj hardverskoj infrastrukturi koja ga pokreće, niti je vjerojatno kako bi to učinio besplatno.

Google je postao dominantnom silom interneta velikim dijelom zahvaljujući jedinstveno moćnom softveru i hardveru u njegovim podatkovnim centrima. Obično nije dijelio podatke o njihovom dizajnu sve dok ne bi počeo koristiti nešto novo, a i kad bi dijelio to bi činio u obliku stručnih članaka. Nisu svoj računalni kod činili dostupnim javnosti.

S Tensorflowom će odbaciti tu taktiku te slobodno podijeliti dio svog najnovijeg i vrlo važnog softvera. Prije je djelomično otvorio Android i niz manjih softverskih projekata. Sad će otvoriti pristup softveru koji je u samom srcu njegovog carstva.

Duboko učenje oslanja se na neuralne mreže, sustave koji oponašaju mrežu neurona u ljudskom mozgu. Ubacite li ogromne količine podataka u njih, počet će učiti prepoznavati obrasce i, s vremenom, kako mogu same obavljati zadaće.

Google ih obučava koristeći ogromne nizove strojeva s procesorima GPU, koji inače služe za obradu grafike za računalne igre i druge visoko vizualne aplikacije. Ti su procesori dobri kad treba obrađivati puno malih dijelova podataka usporedno.

No, u praksi ih se koristi na raznovrsne načine. Često se vrte na tradicionalnim računalnim procesorima u podatkovnim centirma ili, u pojedinim slučajevima, na mobitelima (Google Translate, recimo).

TensorFlow je način gradnje i održavanja u pogonu tih neuralnih mreža, kako u fazi poduke, tako i u operativnoj fazi. To je set softverskih knjižnica kojeg je moguće umetnuti u bilo koju aplikaciju kako bi učio zadaće poput prepoznavanja slika i govora ili prijevoda.

Napisan je u programskom jeziku C++. Aplikacije koje ga koriste mogu biti napisane u C++-u ili Pythonu, najpopularnijem jeziku među istraživačima dubokog učenja. U Googleu se nadaju kako će drugi razvojni programeri proširiti alat na druge programske jezike, kao što su Google Go, Java, možda čak i JavaScript, kako bi razvojni programeri imali više alata za razvoj aplikacija.

TensorFlow je, tvrde u Googleu, pogodan ne samo za duboko učenje već i druge oblike umjetne inteligencije. Ponudit će uzorke modela neuralnog umrežavanja i algoritama, među kojima će biti modeli za prepoznavanje fotografija, rukom pisanih brojeva i analiziranja teksta. Zasad će domet dostupnog softvera otvorenog koda biti ograničen na samo jedno računalo.

Dijelove dostupne javnosti možete pronaći na web odredištu Tenserflow.org, podijeljene pod licencom Apache 2 koja omogućava korištenje po vlastitoj želji. No, u Googleu razmišljaju o ozbiljno većim pothvatima, poput kombiniranja najboljeg što njihov sustav ima za ponuditi s najboljim iz drugih kao što su Torch, Caffe i Theano.

Hoće li doista do toga doći, teško je reći. U projektu DeepMind, recimo, i dalje koriste Torch, iako su njegovi razvojni programeri odavno dobili pristup i TensorFlowu i njegovom prethodniku DistBeliefu.

Čak i s alatom poput TenserFlowa izrada aplikacija za duboko učenje vrlo je zahtjevna. No, to bi se moglo promijeniti u godinama koje dolaze.

Više:Wired