Europska robotska sonda Schiaparelli danas bi trebala aterirati na površinu Marsa, nakon odvajanja od glavne letjelice ExoMars Trace Gas Orbiter i šestominutnog pada kroz atmosferu. Misija ExoMars je zajednički projekt Europske svemirske agencije (ESA) i Ruske svemirske agencije (RFSA, poznatija kao Roskosmos), a koji za cilj ima pronaći dokaze o postojanju života na Marsu, kao i niz ispitivanja tla i atmosfere
Prema najsvježijim informacijama iz Europske svemirske agencije, ulaz sonde Schiaparelli u atmosferu očekuje se u 16:42 sata po srednjoeuropskom vremenu, a slijetanje šest minuta kasnije. Valja imati na umu kako je u pitanju vrijeme po događanjima na Marsu te da će signal do Zemlje putovati nešto manje od deset minuta. Slike slijetanja se očekuju tek dan kasnije, nakon što se potvrdi uspješnost ovog dijela misije te pošalju podaci prema Zemlji.
U slučaju da sonda Schiaparelli preživi slijetanje na površinu Crvenog planeta, to će biti prva uspješna misija na površinu Marsa za Europu i Rusiju. Još u doba Sovjetskog Saveza, 1971. godine sonda Mars 3 je trebala sletjeti na površinu, no 20 sekundi nakon ateriranja signal je nestao. ESA je pak pokušala jedno jedino slijetanje, sondom Beagle 2 2003. godine. Nedugo nakon odvajanja od glavne letjelice u orbiti Marsa, sonda je prekinula komunikaciju. 2015. godine, NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter je uočio Beagle 2, koji je po svoj prilici uspješno sletio - no nije otvorio sve solarne panele, što je značilo i 'mrtvu' sondu.
S druge strane, NASA je jedina koja je uspješno izvela više misija na površinu Marsa. Prvo slijetanje se odvilo 1976. godine, sondama Viking 1 i Viking 2, koje su pružile nevjerojatne fotografije Crvenog planeta. Uspješne su bile i misije s Pathfinder landerom i Sojourner roverom, kao i roveri Spirit i Opportunity, od kojih je potonji još uvijek u funkciji - debelo van svih očekivanja i inicijalnih okvira misije. Jedna od rijetkih propalih NASA-inih misija na Mars bila je s Mars Polar Landerom iz 1999. godine.
Sonda Schiaparelli neće funkcionirati kao spomenuti roveri te aktivno mjesecima ili čak godinama istraživati površinu Marsa. Njena misija je svojevrsna demonstracija mogućnosti slijetanja i prikupljanja tehnološki bitnih podataka, koji će se iskoristiti za drugu fazu ExoMars projekta - slijetanje rovera 2021. godine. S druge strane, Trace Gas Orbiter, s kojeg će se danas odvojiti sonda Schiaparelli, nastavit će raditi gotovo dvije godine, prikupljajući vrlo bitne podatke o atmosferi Marsa, a služit će i kao relej za sljedeću dio ExoMars projekta.
Prijenos uživo se očekuje ovdje
