‘Hladni rat, svemirska utrka i NASA-ino slijetanje na Mjesec ključni su povijesni događaji koji su obilježili čitavu jednu eru. Oni su još i danas omotani velom tajne i inspiriraju brojne teoretičare zavjere’, poručuju producenti dokumentarnog filma ‘Houston, imamo problem!' mladog slovenskog redatelja Žige Virca, rođenog 1987. godine, koji je diplomirao režiju na Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju u Ljubljani. Virc se već istaknuo s nekoliko zanimljivih kratkih dokumentaraca, no ‘Houston, imamo problem!’ njegov je ulazak u višu ligu svjetske dokumentaristike, s obzirom na to da je film odlučio podržati moćni HBO, a premijera je zakazana za travanj i utjecajni njujorški Tribeca Film Festival, koji je osnovao Robert De Niro. Nakon toga, 25. travnja slijedi pretpremijera u Ljubljani, zatim 28. travnja Zagrebu, a potom i u Beogradu.

Ono čime je Virc zainteresirao Amerikance je intrigantna priča o kontroverznom jugoslavenskom svemirskom programu s početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji je SAD navodno kupio za milijardu dolara. Bio je to vrhunac Hladnog rata te je priča - ili možda urbana legenda ili teorija zavjere - o jugoslavenskom svemirskom programu i njegovoj prodaji navodno bila zataškana.

Žiga Virc objašnjava svoj interes za temu: 'Teorije zavjere privlačne su jer pružaju pojednostavljen prikaz kaotičnog i vrlo kompleksnog svijeta. Teoretičari zavjera često se smatraju junacima koji glasom istine spašavaju čovječanstvo od prijetvornih zlotvora koji se najčešće pojavljuju u obliku vlade ili religioznih i vojnih institucija. Kao redatelj, već dugo sam fasciniran svemirskom utrkom između SAD-a i SSSR-a, tajnama Titovih podzemnih objekata i teorijama zavjere koje ih prate. Upravo sam zato i snimio ovaj film koji gledatelja poziva da kritički propituje informacije koje vidi na velikom ekranu.’

‘Houston, imamo problem!’ planira pokazati pravu istinu o jugoslavenskom svemirskom programu, a da to nije tek urbana legenda, sugeriraju riječi maršala Josipa Broza Tita, lidera SFRJ, o temi svemirskih putovanja: ‘Razumije se da je pitanje osvajanja vasione i drugih planeta i tako dalje - to je stvar zajedničkih pronalaženja mogućnosti čovjeka sa Zemlje da vidi kakve sve susjede ima. Građani i građanke Jugoslavije, drugovi i drugarice, novo atomsko doba i prvi nagoveštaj prodora čovjeka u kozmos učinili su da ljudi moraju da strahuju od tih genijalnih tekovina ljudskog uma. Možda će nešto od toga biti korišteno van naše zemlje, ali neka nama to ne smeta…’

Scenarij za ‘Houston, imamo problem!’ napisali su Žiga i Boštjan Virc, a među producentima je i Nukleus Film iz Hrvatske, dok su koprodukcijske televizije HBO Europe, Westdeutscher Rundfunk (WDR) i RTV Slovenija. Režiser Žiga Virc u intervjuu za tportal.hr dodatno objašnjava koliko je različitih država sudjelovalo u zatvaranju financijske konstrukcije snimanja i postprodukcije ovog intrigantnog igrano-dokumentarnog ostvarenja, u kojem se pojavljuje i nezamjenjivi Slavoj Žižek.

Već ste snimili film naslova ‘Trst je naš’, naslovljen po poznatoj partizanskoj paroli s kraja Drugog svjetskog rata, a sada se bavite jugoslavenskim svemirskim programom. S druge strane, rođeni ste 1987. godine, tako da niste baš bili u prilici zapamtiti život u Jugoslaviji. Što vas je privuklo tim temama i kako biste odgovorili na potencijalnu primjedbu, koja u Hrvatskoj sigurno neće izostati, da je to jugonostalgija?

Smatram da je shvaćanje pojma jugonostalgija uvijek stvar perspektive pojedinca. Ako se autorski poigravate likom Tita, kod nekih gledatelja i čitatelja izazvat ćete tzv. jugonostalgiju, kod drugih neodobravanje, a kod trećih baš ništa. Prve dvije skupine su doduše najzastupljenije. 'Trst je naš!' je film koji s kritičke distance promatra neprestano ponavljanje jedne te iste besmislene podjele u slovenskom društvu koja traje još od Drugog svjetskog rata.

Jugoslavija je za moju generaciju svojevrsna enigma. Budući da je gotovo nisam doživio, prema njoj niti ne mogu gajiti nostalgične osjećaje, ali zato mogu njenu povijest iskoristiti kao poligon za autorsko stvaranje relevantno za današnjicu koju karakteriziraju politička neodlučnost te pokušaj istovremenog ugađanja svima i nikome.

Kako je išlo istraživanje za ‘Houston, imamo problem’? Koliko su trajale pripreme za film i jeste li uspjeli naći neke dosad nepoznate arhivske materijale, snimke i slično?

Cjelokupna produkcija trajala je više od četiri godine. Odradili smo 47 dana snimanja u osam država na tri kontinenta, a većina filma snimljena je 2014. Velik dio vremena proveli smo istražujući arhive u državama bivše Jugoslavije i SAD-u. Materijala i zanimljivih informacija ima napretek i bilo je potrebno samo vrijeme da se prikupljeno gradivo obradi i poveže u cjelovitu priču. Film donosi i neke dosad neiskorištene arhivske snimke koje pohranjuju različiti filmski i televizijski arhivi u regiji, među kojima prednjači arhiv Filmskih novosti u Beogradu. Gledatelji će tako prvi put na velikim ekranima vidjeti neke još neprikazane, vrlo intimne snimke Tita.

Film je nastao u međunarodnoj koprodukciji, a i uz potporu HBO-a. Kako ste sklopili financijsku konstrukciju filma, kako su producenti reagirali na vašu ideju?

Naši strani partneri su vrlo ozbiljno shvatili film. Ideju su ocijenili isključivo prema profesionalnim kriterijima. Cjelokupno financiranje trajalo je tri godine i predstavljali smo film na brojnim strukovnim okupljanjima, proputovali tisuće kilometara te odradili stotine sastanaka. Prisutnost međunarodnih partnera pomogla je i kod dramaturgije scenarija za film. Naime, prilikom predstavljanja ideje često smo se susretali s pitanjima tipa 'Tko je bio Tito?' pa smo to uzeli u obzir kod izrade scenarija kako bismo temu predstavili i stranoj publici. Film je nastao kao koprodukcija Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Češke (preko HBO Europe) i Katara.

Među protagonistima filma koje izdvajate u promo-materijalima su američki predsjednici od Kennedyja do Clintona, Tito i Slavoj Žižek. Kakva je uloga najpoznatijeg slovenskog filozofa u priči o jugoslavenskom svemirskom programu?

Slavoj Žižek vodi gledatelja kroz film komentirajući i pojašnjavajući fenomen mita i teorija zavjere te cijelo vrijeme izaziva gledatelja da stvori vlastito mišljenje o temi. Naime, kao i Žižek, smatram da bi svaki gledatelj i konzument dnevnih medija trebao imati sposobnost kritičkog promišljanja medijskih sadržaja i zbog toga je film itekako relevantan i za današnje vrijeme.

Naglašavate ulogu teorija zavjere u ovom dokumentarnom filmu. Koje su to specifične teorije zavjere nastajale odnosno postojale u Jugoslaviji? Jesu li neke preživjele i do danas?

'Houston, imamo problem!' istražuje zaista intrigantnu teoriju – urbani mit o postojanju jugoslavenskog svemirskog programa koji je Tito navodno prodao Kennedyju u zamjenu za veliku financijsku pomoć američke vlade te tako omogućio Amerikancima da prvi osvoje Mjesec. Ova teorija zasniva se na nekoliko zanimljivih povijesnih činjenica, ali i na brojnim vrlo subjektivnim nagađanjima i konstrukcijama.

Svaki mit je kombinacija istinitih elemenata i fikcije. Film je igrano-dokumentarnog karaktera, a pojedincu, gledatelju, prepuštamo procjenu o tome što je istina. Kao zanimljivost mogu navesti da je Radio Free Europe 2012. u Srbiji proveo anketu u kojoj je čak 40 posto ispitanika tvrdilo da vjeruje u tezu o prodaji jugoslavenskog svemirskog programa Amerikancima.

Što se nakon raspada Jugoslavije dogodilo s Titovim bunkerima? Čemu oni služe danas?

Na području Jugoslavije postojao je velik broj podzemnih objekata za koje pretpostavljam da su napušteni. Film konkretno istražuje podzemni kompleks Željava (tzv. Objekt 505) na granici Hrvatske i BiH, koji nije bio Titov bunker, već baza i aerodrom nekadašnjeg vojnog zrakoplovstva bivše JNA, s kojeg su se nažalost početkom devedesetih odvijale ratne operacije prema Sloveniji i Hrvatskoj. U svibnju 1992. JNA je napustila kompleks, a pistu i tunele minirala. Kompleks se danas raspada, često je poplavljen, a svoj pečat su ostavili i 'lovci na sekundarne sirovine' - naime, pokradeno je sve od bakrenih žica do wc školjki. Kompleks je već tada predstavljao vrhunsko inženjersko dostignuće i zbog toga je još danas fascinantan.

Koji je zapravo odgovor na pitanje koje postavljate - jugoslavenski svemirski program, mit ili stvarnost? Kakva je uloga Jugoslavije u slijetanju čovjeka na Mjesec?

Ovo je svakako pitanje svih pitanja u slučaju našeg filma. Ono što je zaista važno naglasiti jest da se u filmu miješaju elementi dokumentarizma i fikcije. To znači da vam u filmu predstavljam svoju autorsku verziju priče koja je temeljena na zanimljivom urbanom mitu, koristeći potvrđene i provjerene informacije, povijesne činjenice, ali i različite konstrukcije, nagađanja i subjektivna mišljenja.

Poznato je da je Jugoslavija za vrijeme Kennedyja uživala privilegirani položaj u međunarodnom poretku i primila veliku financijsku pomoć koja je odigrala ključnu ulogu u podizanju životnog standarda u zemlji te imala direktan utjecaj na stabilnost samog režima. U filmu možete vidjeti do sada neiskorištene arhivske snimke prosvjeda ispred Bijele kuće, na kojem se pojavljuju transparenti s natpisima '2,5 milijardi dolara ojačat će komunizam' i 'Tito ubojica'. Taj iznos u ono vrijeme iznosio je čak trostruki budžet NASA-e; ovo je javni podatak.

Također, zanimljiva je činjenica da su neke od ključnih položaja u NASA-i zauzimali jugoslavenski inženjeri, poput Mikea - Milojka - Vucelića, kojeg je američki predsjednik Lyndon Johnson odlikovao priznanjem Presidential Medal of Freedom, a neki ga mediji čak nazvali 'ocem programa Apollo'.

Suma summarum, napravili smo autorski film s napetom, zanimljivom pričom, čiji cilj nije da bude povijesni leksikon. Relevantnost i zanimljivost teme potvrđena je suradnjom s brojnim stranim partnerima, ali i međunarodnom premijerom u New Yorku te uvrštavanjem u službeni program uvaženog festivala Tribeca.