Predstavi koju su Histrioni najavili još prošle godine kad su aplicirali na natječaje Ministarstva kulture i Grada Zagreba, za što su i dobili novac, desetak dana prije premijere prijetilo je otkazivanje. Naime, Kazališna družina Histrion i režiserka Nina Kleflin tek su tjedan dana prije premijere s Dubravkom Ugrešić, prema čijem romanu je predstava rađena, regulirali prava na korištenje teksta. Uz taj podatak, jasnija je i reakcija redateljice u emisiji Branimira Bilića.

Ona je s glumačkom ekipom koju čine profesionalni glumci poput Gorana Navojca i Dore Polić predstavu postavila na kazališne daske, najavila je putem kraćeg razgovora objavljenog u dnevnoj štampi, a da prije nije imala dozvolu za korištenje teksta. Taj tekst u novinama bio je i prva informacija Dubravki Ugrešić da će njezin roman prvi put biti adaptiran u kazališnu predstavu, i to na daskama jednog profesionalnog hrvatskog kazališta.

'Dotada me nitko nije kontaktirao, nitko nije tražio moju privolu. To nije učinila ni režiserka predstave, Nina Kleflin, niti njezin producent, kazalište Histrion', rekla je Dubravka Ugrešić. Priču je potvrdila i sama režiserka Kleflin, koja netraženje autorskih prava na vrijeme tumači kao 'određeni previd u kontaktiranju gospođe Ugrešić oko njezinih autorskih prava'.

Kleflin uvjerava kako tu nije bilo želje da se zaobiđe plaćanje autorici i njena autorizacija te kaže da su nesporazumi izglađeni.

I doista, kako je potvrdila Dubravka Ugrešić, Nina Kleflin ispričala se za svoj propust.

'Istina, ona je uputila pismo mojoj agentici, ali nekoliko dana prije nego što je izašao napis u Jutarnjem listu s najavom premijere. Sve u svemu, zamolila me da dam svoju privolu. Isprva sam odbila, jer mislim da privola autora mora biti zakonski preduvjet, a ne posljedica svakog oblika iskorištavanja autorskog djela. Nešto kasnije, pritisnuta uzastopnim isprikama Nine Kleflin, činjenicom da je premijera najavljena, da su glumci spremni, kao i nevoljkošću da sudskim putem zabranjujem predstavu pred samu premijeru, dala sam svoju privolu', rekla je Ugrešić i dodala da s kazališnom adaptacijom nema nikakve veze.

Na koncu, postavlja se pitanje dobrih hrvatskih običaja po pitanju poštivanja zakona. Iako su još lani znali da predstava ide u sklopu repertoara kazališta Zlatka Viteza, režiserka Kleflin, kao ni producenti, KD Histrion, zanemarili su jednu bitnu, Zakonom o autorskim pravima predviđenu stavku – regulirati prava na korištenje autorskog teksta. Privatno kazalište koje je samo za ovu godinu od Grada Zagreba i Ministarstva kulture uprihodilo gotovo dva milijuna kuna naprosto je krenulo u postavljanje predstave, pa dokle ide. Ovog puta prošlo je, no ostavilo je za misliti kako se to inače radi.

Kontaktirali smo Hrvatsku autorsku agenciju koja često regulira prava između nositelja i korisnika tuđih autorskih prava, vezano uz izvođenje nekog teksta u kazalištu. Prema njihovim riječima, ovo doista nije usamljen slučaj, da se prava reguliraju retroaktivno.

'U većini slučajeva nije bilo problema, međutim događa se da kazališta ne zatraže dozvolu pravovremeno te u tim slučajevima nastojimo prava korištenja djela regulirati naknadno', odgovorila je pravnica Maja Floreani iz HAA te kao pozitivne primjere kazališta koja uvijek pravovremeno reguliraju svoje obaveze prema autorima izdvojila GK Gavella, HNK Split, HNK Ivana pl. Zajca, GK Komedija Kazalište Virovitica, Kristalnu kocku vedrine – kazalište iz Siska, GK Trešnja, a kao one koji se ističu profesionalnošću spomenula je privatna kazališta Planet Art Marka Torjanca i Malu scenu Vitomire Lončar i Ivice Šimića.

Hoće li se netko, poput gradova ili Ministarstva kulture koji financiraju projekte, ili Ministarstva pravosuđa koje je mjerodavno po pitanju poštivanja zakona, zapitati zašto na popisu dobivenom od Hrvatske autorske agencije nema mnogo većih kazališnih kuća, posebno onih u čijoj vlasničkoj strukturi i sami sudjeluju?

Za kraj, spomenimo da sve radoznalce koji namjeravaju u bivšem kinu Apolo u zagrebačkoj Ilici pogledati 'Šteficu Cvek u raljama života' očekuje – ne biste vjerovali – prava ženska priča. Prema riječima redateljice Nine Kleflin, to je predstava u kojoj uz ostale likove sudjeluju i dva pripovjedača: pisaća i šivaća mašina koje vode radnju.

'One se pojavljuju kao podvojeni lik same autorice koja pred našim očima stvara lik Štefice Cvek i piše njezinu priču. Jedna od glavnih odlika ovog romana upravo je upozoravanje na samu strukturu proznog djela i na neobičan suodnos autorice i njezinog lika. Iako lik Štefice živi u svijetu ženskih časopisa i ispraznih savjeta, ona ipak svojom čistoćom, jednostavnošću i dobrotom pobjeđuje ironični odmak svoje vlastite autorice. Takav postupak zagovara i naša predstava. Jasno, tu je i happy end, kako i priliči pravoj ženskoj priči', najavila je Nina Kleflin, koja je, ranije najavljujući predstavu, istaknula da je 'Štefica Cvek' preteča chick-lita.

Možda u kazališnoj adaptaciji romana, no to nam valjda pogledati idućeg ponedjeljka.