Riječima 'ovo je poziv na uzbunu' Nenad Bartolčić, predsjednik Knjižnog bloka, započeo je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati Istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj agencije GFK. Kao što je bilo za zaključiti već iz uvodne rečenice predsjednika udruge Knjižni blok, anketa je pokazala poražavajuće stanje
U usporedbi s istim istraživanjem koje je ta agencija provela u svijetu Hrvatska je pri dnu ljestvice sa 40 posto populacije koja mjesečno pročita jednu knjigu. Pritom je bitno spomenuti da se radi samo o urbanom stanovništvu, dok su rezultati prilično drugačiji u ruralnim područjima.
Iza Hrvatske nalaze se samo Srbija sa 39 posto urbane populacije koja mjesečno pročita jednu knjigu i Argentina sa 37 posto. Samo za usporedbu, u Njemačkoj čak 73 posto populacije mjesečno pročita bar jednu knjigu, dok u Italiji to čini 71 posto.
Ipak, dio čitatelja možda pronađe utjehu u podatku da su građani Hrvatske bolji od prosjeka u organiziranju zabava u vlastitim kućama, što čini 81 posto ispitanika, a prednjačimo i u ispijanju kave (63 posto) te obavljanju kućanskih popravaka (51 posto).
Istraživanje provedeno na tisuću ispitanika starijih od 15 godina iz raznih dijelova Hrvatske otkrilo je da je 56 posto građana u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, a u prosjeku se pročitaju tri knjige godišnje.
Knjige za čitanje najčešće se nabavljaju u knjižnici (45 posto) ili posuđuju od prijatelja (38 posto), dok trećina pročitane knjige kupuje. I dalje se najčešće kupuju beletristika ili poezija te stručne knjige i knjige za djecu.
Za razliku od posljednjeg istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj provedenog 2005. godine, došlo je do promjena vezanih uz distribuciju knjige, te se smanjio udio kupovine knjiga na kioscima uz novine, dok se povećala kupovina na kiosku bez novina. Isto tako se smanjila kupovina preko kluba knjiga i trgovačkih putnika, a povećala se u hipermarketima.
U odnosu na prije šest godina, došlo je do smanjenja iznosa novca koji se izdvaja za knjige. Naime, 2005. je prosječna cijena posljednje kupljene knjige iznosila 108 kuna, dok 2011. iznosi 80 kuna.
Na pitanje što ih najčešće navodi na kupnju knjige 47 posto ispitanika odgovorilo je kako je posrijedi afektna kupovina, što znači da knjigu pronađu sami u knjižari ili ju uoče u izlogu.
Porazna je činjenica da polovica onih koji nisu kupili knjigu u zadnja tri mjeseca vjerojatno i neće jer ih, kako se izjašnjavaju, knjiga uopće ne zanima, ne treba im te ih ništa ne može navesti da ju kupe.
