Predstavljanje ponovljenog izdanja svoje knjige iz 1975. godine, koju je nakon odbijenica nakladnika izdao o vlastitom trošku, književnik Pero Kvesić započeo je izrazivši nezadovoljstvo spoznajom da je postao zaboravljeni pisac.

Mnogobrojnoj publici, okupljenoj u književnom klubu Booksa, Kvesić je objasnio da suludim smatra 'izlazak s novim djelom, kada postoji dobro staro, koje je utonulo u zaborav'. 'Nisam želio izaći s novom knjigom, a da ona prijašnja ostane zaboravljena! Želim se osloboditi da krenem dalje', rekao je Kvesić.

I dok je 1975. godine interes javnosti probudio objavivši skandaloznu kroniku zagrebačkog dečka iz finog kvarta, opisavši noćne izlaske i scene nabijene erotikom, Kvesić to danas čini 'prijetnjom' da će sve neprodane primjerke, od ukupno tisuću štampanih djela, javno spaliti 10. svibnja ispred Bookse, jedine knjižare u kojoj se mogu nabaviti.

Ako se za bitno djelo domaće književnosti u tri tjedna ne nađu zainteresirani kupci, spaljivanje na lomači autor smatra sasvim opravdanom presudom.

'Veliki sam protivnik user friendly teorije. Nisam user friendly pisac. Ako je odnos čitatelja i pisca uzajamnost, od čitatelja očekujem da pokaže interes i volju da djelo nabavi u ograničenom roku', rekao je Kvesić.

Kako bi svoja djela spasio od okrutne sudbine i čitateljima ukazao na njihovu odgovornost u cijeloj priči, pripremio je transparente 'Spasite knjige od plamena' i 'Točno u podne spaljujemo sve neprodane primjerke'.

Na pitanje smatra li spaljivanje potezom očajnika ili marketinškim trikom, izdavač Nenad Popović odgovorio je da podržava Kvesićevu odluku.

'Pero ima potpuno pravo! Knjige se ne kupuju, a bogami ni ne čitaju.' Razlogom potonje tvrdnje Popović smatra preveliki broj budalaština na policama domaćih knjižara. 'Neprestano otkrivanje seksa i šanka u domaćoj prozi postalo je nepodnošljivo. Sve su to epigoni Pere Kvesića, jedni jer su pročitali njegove knjige, a drugi slučajno.'

Popović je istaknuo i da se 'Uvod u Peru K.' moglo nazvati kultnim djelom sedamdesetih i osamdesetih, a onda je nestalo s obzora, ali da značaj tog djela leži u tome što je 'jedno od rijetkih predstavnika urbane zagrebačke proze'.

S druge strane, novinar i pisac Željko Ivanjek najveću vrijednost knjige vidi u jeziku. 'Pero je napravio preokret s jezikom, te zabilježio sleng vremena. On je dečko iz grada koji piše jezikom grada', rekao je.

Na kraju preostaje da vidimo kakva će sudbina zadesiti Kvesićev 'Uvod'. Hoće li priče o Zagrebu sedamdesetih i nicanju klubova poput Jabuke, Tucmana, Saloona i SC-a i danas probuditi interes čitatelja ili barem vitešku želju za spašavanjem od plamena, znat ćemo 10. svibnja točno u podne.