Na književni je put Ivan Kušan zakoračio 1956. omladinskim romanom 'Uzbuna na Zelenom vrhu'. U njemu je u hrvatsku književnost uveo prevratnički lik Koka Milića koji ga je uzdignuo do zvjezdanih staza, u isto vrijeme stvorivši debelu sjenu iz koje se mnoga Kušanova djela za odrasle, nažalost, nisu uspjela izvući.

Mali prevratnik Koko Milić

Koko se pojavio u brojnim Kušanovim romanima, sve redom klasicima književnosti za mlade poput 'Koko i duhovi', Koko u Parizu' i 'Zagonetni dječak'. U njima je sa svojom družbom napravio višestruk zaokret spram tradicije, uvevši krimi-fabulu i životne likove, 'rastjeravši' dotad obaveznu pedagošku dimenziju te neprirodan standardni govor zamijenivši životnim. To prevratništvo je dodatno obogatio humorom, šarmom i zaigranim izlaskom likova iz priče u poziciju pripovjedača, kao u romanu 'Ljubav ili smrt'. Uz Koka, djecu i mlade su oduševili još neki Kušanovi likovi, među kojima ističemo malenu i beskrajno šarmantni lažljivicu Melitu, jednako živu danas kao i 1965. kad je objavljena.

Iako je dio Kušanovog opusa koji se upućuje mladim čitateljima izuzetno važna, zaokružena i dan danas živa cjelina koja je dobrim dijelom promijenila hrvatsku dječju književnost, on čini tek jedan aspekt Kušanovog književnog dijela. Paralelno s njim, pisao je novele, romane i drame za odrasle te prevodio velikane književne riječi, poput majstora kratkih priča Raymonda Carvera, kojega je i predstavio čitateljskoj publici ovih prostora.

'Toranj' – o lokalnim moćnicima aktualno i zaigrano

Jedan od najboljih romana 70-ih godina, ali i suvremene hrvatske proze u cjelini, kratak je roman, odnosno ljetopis za razbibrigu 'Toranj'. Objavljen 1970. godine, hvaljen je od kritike, proglašen romanom godine, a uspješno je prebačen i u kazalište. Roman se vrti oko naslovnog tornja u kojemu lokalni moćnik gradi – spomenik vlastitoj moći. Osim hrabre teme, danas aktualnije nego ikad prije, roman krasi cinizam junaka Miše, humor koji izvire iz svake pore romana i pomak od tadašnje realistične romaneskne produkcije u stilsko i pripovjedno bogatstvo postmodernizma.

No Kušanova proza za odrasle nije stala samo na 'Tornju'. Njemu možemo pridružiti humoristički roman s krimi-zapletom 'Naivci' u kojemu se inače magistar likovnih umjetnosti poigrava tadašnjim fenomenom naivne umjetnosti. Korak do klasika smjestili su se 'Medvedgradski golubovi', prvi hrvatski povijesni humoristički roman koji nas vodi u vrijeme Bele IV, omotano prepoznatljivim Kušanovim cinizmom. Na istom, zaigranom povijesnom tragu, nalazi se parodija '100 najvećih rupa' u kojoj je pisac provukao dio svjetske književne baštine i neumrlih junaka kroz novi ključ ili ključanicu – seks.

'Svrha od (lažne) slobode' 

Ono što je serijal o Koku značio u književnosti za mlade, a 'Toranj' u prozi za odrasle, to je 'Svrha od slobode' predstavljala u dramskom dijelu Kušanovog opusa. Premijerno izvedena 1971. godine u ljetu Hrvatskog proljeća na Dubrovačkim ljetnim igrama, 'Svrha od slobode' napravila je jedan od najvećih potresa u hrvatskim kazalištima.

U režiji Mire Međimorca i sa svega tri izvedbe, ta oda lažnoj dubrovačkoj slobodi omotana velom humora, ironije, cinizma, pjesme i plesa, pobrala je nikad ponovljene ovacije dubrovačke publike, među kojom se našao i veliki Ionesco. U isto vrijeme uzrokovala je silne diskusije, svađe struke i nešto manje stručne politike, pokoji otkaz te političko utišavanje karijere glavnih aktera.

Razlozi tome leže u jasnom upiranju prsta u osvajače, odnosno 'spasitelje slobodnog grada' koji se kreću od naših istočnih susjeda (s kojim smo tada bili sustanari u istoj zemlji) preko Mlečana, do turista, ali i u vlastitu vlast.

Nakon 'Svrhe', Kušanu i Međimorcu su zatvorena brojna kazališna vrata, posebice velikih kazališnih kuća, no i u takvoj 'stisnutoj' situaciji pisac je uspio stvoriti komad koji traje.

Njegov 'Čaruga', napisan za 'Teatar u gostima' Relje Bašića, i dalje živi na kazališnim daskama, a trenutno igra zagrebačkom HNK-u. S druge strane, brojni još neotkriveni dramski biseri čekaju svoju priliku.

Novi život neumrlih Kušanovih junaka

Čovjek od hrabre riječi, stilski besprijekorne rečenice i izrazito duhovitog dijaloga živio je književnost i van svojih bilježnica i knjiga. Sa svojim velikim prijateljem, ujedno jednim od najvećih hrvatskih književnika, Antunom Šoljanom proputovao je brojnim književnim i zemljopisnim prostorima, a prijateljevanje s najvećim hrvatskim urednikom Zlatkom Crnkovićem ukoričio je u knjizi 'Oko sljemena i globusa'.

Družio se s već spomenutim velikim svjetskim književnikom Raymondom Carverom, hrvatskim velikanima pisane riječi Ivanom Slamnigom, Slobodanom Novakom, Vojislavom Kuzmanovićem i ostalim krugovašima, Mirom Gavranom i mlađim književnicima, ali i s redateljima, slikarima i ostalim umjetnicima. Svoja prijateljevanja i druženja zabilježio je u autobiografskoj prozi '69 slavnih iz soca', dok se u drugoj autobiografiji 'Zubalo na ošitu' obračunao sa zdravstvenim sustavom čiji paradoksi i greške su ga prerano poslali u mirovinu.

Iako se jedan od posljednjih punokrvnih književnika preselio 'škvadri od pera' u gornji dom, za njim ostaje vječno živa književna riječ koja se širi na kazališne daske i velika filmska platna. Melita i Koko su stalni gosti, možda i domaćini, naših kazališta za djecu, dok se najpoznatiji junak hrvatske književnosti za mlade 2011. godine preselio i na velika platna s kojih ne misli tako brzo otići. Kušanov sin Daniel prošle je godine u jednom od najgledanijih filmova, 'Koko i duhovi', potvrdio neumrlost malenog junaka, a uskoro će nas zaskočiti i 'Zagonetni dječak' kao nastavak filmskog serijala o Koku.

Sve to određuje Ivana Kušana kao nezaobilaznu i vrlo istaknutu točku u hrvatskoj književnosti, osobu koja je bez kalkulacija stvarala i živjela književnost, ostavivši iza sebe silna bogatstva, ona priznata i ona koja još uvijek čekaju svoj trenutak slave.