Čini se da u zemlji znanja knjige većini građana Hrvatske nisu prioritet pa zapravo ni posljednje na listi prioriteta. Naime, u povodu Noći knjige – koju je prošle godine pokrenula agilna udruga Knjižni blok – naručeno je istraživanje o čitanju u Hrvata, koje je provela agencija GfK, kao i prije dvije godine. Rezultati istraživanja su predstavljeni u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u okviru otvaranja Noći knjige, te oslikavaju poprilično depresivnu sliku kada je riječ o interesu za čitanje i knjige u Hrvatskoj.

Naime, u proteklih godinu dana samo je 48 posto ispitanih pročitalo neku knjigu, a prije dvije godine taj je broj bio također ne pretjerano impresivnih 56 posto. Ipak, oni koji su čitali knjige u prosjeku su pročitali pet knjiga godišnje, a u proteklih godinu dana su građani RH stariji od 14 godina pročitali oko osam milijuna i 700 tisuća knjiga, što u prosjeku znači da je svaki stanovnik Hrvatske pročitao dvije knjige godišnje

Najviše se knjige čitaju u Zagrebu i okolici, pa je njih 62,3 posto pročitalo knjigu u proteklih godinu dana, a nakon toga slijedi istra, Primorje i Gorski Kotar sa 56,2 posto. Najmanje ljudi čita u Slavoniji (37,4 posto), dok su rezultati za Liku, Kordun i Banovinu katastrofalni – samo 27,8 posto ljudi iz ovih krajeva čita knjige!

Knjige od prosjeka (dakle, 48 posto) više čitaju žene (54 posto), ljudi stariji od 35 godina (57 posto), a očito je i strast za čitanjem povezana s obrazovanjem pa 74 posto visokoobrazovanih čita. Nažalost, više od polovice ispitanih, njih 53 posto, su izjavili kako nikada nisu naglas čitali svojoj djeci, dok je onih koji to nekoliko puta tjedno ili svaki dan oko 20 posto. Knjige koje se čitaju su većinom posuđene u knjižnicama (56 posto) ili od prijatelja (45 posto), a knjiga je i dalje jedna od opcija za prigodan poklon pa je tako 22 posto ispitanih dobilo knjigu u protekloj godini.

U posljednja tri mjeseca skoro 700 tisuća građana Hrvatske je kupilo knjigu, što je značajno manje nego u istovjetnom istraživanju iz 2011. Tada je 31 posto ispitanih izjavilo da je kupilo knjigu u protekla tri mjeseca, dok ih je ovaj put tek 19 posto!

Oni koji knjige kupuju su se izjasnili da su u protekla tri mjeseca kupili dvije knjige. Knjige se, inače, najviše kupuju za sebe ili svoju djecu (72 posto). Najviše se kupuje beletristika (47 posto), a najmanje enciklopedije i atlasi (osam posto). Najčešće se knjige kupuju u knjižari (49 posto ispitanih se tako izjasnilo) ili na kiosku (29 posto je kupilo knjigu al ne uz novine, dok ih je uz novine uzelo 18 posto). U internet knjižari je tek 4 posto ispitanih kupilo knjigu, što je za dva posto manje nego prije dvije godine.

Samo 47 posto je kupilo knjigu po punoj cijeni (2005. ih je bilo više od 70 posto, a 2011. 56 posto), ali većina ispitanih tvrdi kako popust nije bio glavni razlog za kupovanje knjige.

Čak 46 posto ispitanih izjavilo je da im knjige ne trebaju niti ih zanimaju, a 51 posto od njih kaže da ih nikad ništa ne bi moglo navesti da kupe knjigu! No među onima koji knjige kupuju čak 73 posto želi da budu jeftinije te bi onda kupovali više knjiga. Zanimljivo je i da među mladim čitateljima ima 27 posto onih koji čitaju knjige na engleskom jeziku, a taj je postotak u sveukupnoj čitateljskoj populaciji 13 posto.

Kada je riječ o elektroničkim knjigama, 62 posto se izjasnilo da ima računalo, ali samo jedan posto ispitanih ima e-čitač, a četiri posto tablet. U Slavoniji odnosno Lici skoro 50 posto ispitanih izjavilo je da nemaju ni računalo, ni smartphone, ni tablet ni e-čitač, a dvije trećine onih koji nemaju mogućnost čitanja online kažu da to ne bi činili ni kada bi mogli. Ispitani smatraju i da bi elektroničke knjige trebale biti barem duplo jeftinije od tiskanih, a većina onih koji čitaju elektroničke knjige ih nije platila.