Jedan od najvećih pisaca našega doba, Mirko Kovač (74), umro je danas u Rovinju, pišu podgoričke Vijesti
Mirko Kovač (rođen u Petrovićima, Banjani, 26. prosinca 1938), Crnogorac po rođenju, živio u Beogradu pa u Rovinju, ostvario se u krugu najdarovitije generacije srpske i jugoslavenske književnosti druge polovine dvadesetoga stoljeća (Kiš, Kovač, Pekić, Bulatović, David), našavši u kasnijim godinama dom u Istri, u Hrvatskoj. Sebe je smatrao crnogorskim, hrvatskim, srpskim i bosanskim piscem, na taj način, s jedne strane suprotstavljajući se nacionalnoj histeriji i isključivosti koja je bjesnila regijom, a s druge strane uvažavajući realnost isprepletenosti bliskih naroda i književnosti. Takav je bio i Kovačev književni jezik – svoj majstorski osjećaj za jezik naslanjao je na tradiciju i život svih jezičnih standarda na prostoru jednog, četveroimenog jezika, što su mu nacionalisti 'svih boja' žestoko zamjerali, pišu podgoričke Vijesti
Kovač je studirao dramaturgiju na Akademiji dramskih umetnosti u Beogradu. Prva knjiga proze 'Gubilište' (1962), doživljava političku i ideološku osudu 'zbog crne slike svijeta', i ta će ga politička etiketa pratiti tokom šezdesetih i sedamdesetih godina. Slijedi roman 'Moja sestra Elida' (1965), godine 1971. izlazi kratki roman 'Životopis Malvine Trifković'. Ovaj roman je preveden na brojne jezike. 'Ruganje s dušom' izlazi 1976. godine, a dvije godine kasnije objavljuje 'Vrata od utrobe', roman koji će mu donijeti NIN-ovu nagradu (1978), nagradu Željezare Sisak (1979) i nagradu biblioteka Srbije za najčitaniju knjigu (1980).
Vrata od utrobe' je vjerojatno najbolji Kovačev roman, složene postmodernističke narativne tehnike, u kojemu se preklapaju autorova vizura Hercegovine u rasponu više decenija i spiritualne dileme vjerske i sekularne naravi. Po motivima ovoga romana Lordan Zafranović snimio je film 'Večernja zvona'. Slijede romani 'Uvod u drugi život' (1983), te 'Kristalne rešetke' (izdanje Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995). Posljednju fazu Kovačevog pisanja obilježio je roman 'Grad u zrcalu', koji mu je donio brojne nagrade.
Kovač se našao na udaru velikosrpskog nacionalizma i Šešeljevih jurišnika, čak je na jednoj promociji Saveza reformskih snaga pogođen fotoaparatom u glavu. Nakon toga je emigrirao u Hrvatsku. Nedavno su mu objavljena sabrana djela u 12 tomova.
Među scenarijima najpoznatiji su oni za filmove 'Lisice', 'Okupacija u 26 slika', 'Pad Italije'... Njegove knjige prevedene su na više desetina jezika. Kovač je posljednjih petnaestak godina bio vrlo prisutan i u Crnoj Gori. Bio je suradnik Crnogorskog književnog lista i član Savjeta za standardiziranje crnogorskog jezika. Dobio je prvu Njegoševu nagradu u nezavisnoj Crnoj Gori, za knjigu priča 'Ruže za Nives Koen'.
Njegov roman 'Vrata od utrobe' Vijesti su objavile u kolekciji 'Crnogorski roman', dok je 'Gubilište' objavljeno u prvoj ediciji, 'XX vijek'.
Kako pišu Vijesti, Kovač će biti sahranjen u Rovinju.
