Vrlo skoro možemo očekivati da ćemo na internetu moći ne samo kupovati, nego i posuđivati značajan broj e-knjiga na hrvatskom jeziku: skinuti ih preko ekrana s bilo kojeg mjesta pokrivenog internetskom mrežom, nositi ih uz sebe onako kako su se nekoć nosili džepni romani i čitati ih preko raznih tableta i 'pametnih telefona'
O procesima i posljedicama koje za svijet knjige donosi taj novi tehnološki skok, razgovara se ovog vikenda u Puli na međunarodnoj konferenciji u sklopu festivala Sa(n)jam knjige u Istri.
Nakladnici, knjižničari, predstavnici Ministarstva kulture, Nacionalne i sveučilišne knjižnice te akademske zajednice, predavači s nekoliko europskih sveučilišta raspravljaju o mogućoj nacionalnoj strategiji za e-knjigu, uspoređujući iskustva naprednijih zemalja. Traži se uspješan poslovni model elektroničkog nakladništva i gleda prema stvaranju nacionalne platforme za razvoj i distribuciju e-sadržaja (knjiga u različitim digitalnim formatima).
Ovaj proces prate i znanstvena istraživanja o učincima - što tehnološkim, što društvenim - koje era digitalizacije knjiga donosi čitateljima.
Predstavljena su znanstvena istraživanja iz skandinavskih i baltičkih država (zemlje s razvijenim e-tržištem), ali i neka hrvatska istraživanja. Svugdje gdje je to tržište razvijeno, bilježi se porast čitanja elektroničkih knjiga i pad čitanja tiskanih primjeraka. Omjer je, naravno, još uvijek debelo na strani papira.
U hrvatskom kontekstu važno je pitanje tko će, i na koji način, razvijati softvere za e-knjige kako bi se krajnjem korisiniku dala mogućnost da knjigu preuzme s ekrana - bilo kroz kupovinu, ili kroz posudbu u digitalnoj knjižnici.
Uz Sa(n)jam knjige kao domaćina, skup su organizirali Odjel za informac. znanosti Sveučilišta u Zadru i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.