'ZAPISI IZ NDH' Edmund Glaise Von Horstenau (Disput; preveo Mirko Gojmerac)
Knjiga koju bi trebao pročitati Joe Šimunić. Opširni dnevnički zapisi i osobni spisi Hitlerova izaslanika u NDH, generala Horstneaua, nude jedinstven i zastrašujući uvid u funkcioniranje zločinačkog režima Ante Pavelića, čija je okrutnost znala biti tolika da su se nad njome zgražali i iskreni nacisti. Dijelovi ovih zapisa se su proteklih dvadesetak godina objavljivali u različitim novinama, poput Ferala, no objedinjeni u knjizi dobivaju na težini, figurirajući kao vrijedan povijesni dokument, ali i poticaj na suočavanje s onime što je od NDH ostalo u današnjoj Hrvatskoj.

'DUG – PRVIH 5000 GODINA' David Graeber (Fraktura; preveo Damir Biličić)
Treba li se dug vratiti? Premda je civilizacija uvjetovala da na to pitanje čovjek odgovori potvrdno, anarhist i antropolog David Graeber u 'Dugu' tvrdi suprotno. Usprkos uvriježenom stavu da je suvremeni kapitalizam nastao tek u doba velikih revolucija, divovski financijski aparat kreditâ i dugova postoji gotovo od osvita civilizacija te funkcionira tako da izvlači sve više rada iz sviju s kojima dođe u dodir, ustvrđuje Graeber analizirajući pojam i značenje duga od Sumerana do danas. Graeber, jedan od začetnika pokreta Occupy, u svojemu nagrađivanom djelu 'Dug – prvih 5000' godina pruža sveobuhvatan uvid u borbu siromašnih i bogatih, povijest novca i pozajmljivanja.

'ODRED ZA BAŠTINU' Robert M. Edsel (Fraktura; preveli Saša Drach i Antonija Handabaka)
Kažu da je knjiga uvijek bolja od filma, a kako nas za koji mjesec u kinima očekuje filmska adaptacija u režiji Georgea Clooneyja (i s zvjezdanom glumačkom postavom u kojoj su Matt Damon, Cate Blanchett, Bill Murray, John Goodman i Jean Dujardin), imate vremena pročitati 'Odred za baštinu', zabavnu, uzbudljivu i odlično istraženu kunsthistoričarsku avanturu s kraja Drugog svjetskog rata. Nacisti su bili opsjednuti sakupljanjem umjetničkog blaga cijele Europe, a Hitler je naredio da se u slučaju njegove smrti sve uništi. Edsel ovu fascinantnu priču vodi sigurnom rukom, oslikavajući ne samo širi povijesni kontekst, nego i karaktere profesora umjetnosti koji su se našli na prvoj liniji fronte, spašavajući neprocjenjivo kulturno blago.

'PLANINA BOLI' Ece Temelkuran (Naklada Ljevak; preveo Anđelko Vlašić)
Odnosi Turaka i Armenaca opterećeni su genocidom iz 1915. godine, kada su snage mlade turske države, nastale na ruševinama Osmanskog Carstva – procjenjuje se – ubile milijun i pol Armenaca. Za Turke je to i danas većinom nacionalni tabu, a Armencima vječna trauma koja se prenosi s generacije na generaciju, obilježavajući i tinejdžere koji su se rodili u armenskoj dijaspori Francuske ili Kalifornije. Sve njih obilazi turska novinarka Ece Temelkuran te kombinira osobno i političko, pokušavajući stvoriti mogućnost pomirenja, a sve zajedno čini 'Planinu boli' jednom od najboljih knjiga godine.

'MOJI RATOVI' Gaj Julije Cezar (Jesenski & Turk; preveo Ton Smerdel)
Neki životi su vječni, a jedan od takvih je Cezarov. Ovaj rimski car i vojskovođa postao je ujedno mitska figura ljudske povijesti, čija simbolika nadmašuje stvarnog čovjeka, njegovo život i djelo. Utoliko je posve neočekivano otkriti pravog Cezara njegovim vlastitim riječima, kojima doduše ne treba uvijek vjerovati. Kako ističe prevoditelj Smerdel, 'Moji ratovi' su knjiga i o jednoj epohi, pa se 'pred čitateljem redaju velike i male scene, krvave i katkada nerazumljive zbog ljudskih shvaćanja, ali u tim scenama kao glavno lice u drami iskrsava Cezarova ličnost sa svim svojim vrlinama i manama'.

'MIROSLAV KRLEŽA – HRVATSKI KLASIK' Reinhard Lauer (Naklada Ljevak; prevela Bojana Zeljko Lipovščak)
Ponekad je najlakše stvari i ljude sagledati izvana i sa strane, a tako je njemački slavist Reinhard Lauer prišao Miroslavu Krleži. Posvetio je nekoliko desetljeća svoje karijere u Njemačkoj pisanju o djelu Miroslava Krleže, prepoznavši u maloj hrvatskoj kulturi pisca europskog formata koji je obilježio period između dva svjetska rata. Iako se u Hrvatskoj Krležu redovito voli osporavati, zbog politike ili kao skribomana, profesor Lauer u svojoj knjizi o Krleži nudi nepristran pogled na zanimljiv život i veliko djelo nesumnjivo najvećeg pisca hrvatskog jezika, za što u osnovi ne bi trebala potvrda izvana.

'MISLITI, BRZO I SPORO' Daniel Kahneman (Mozaik knjiga, preveo Zvonko Pavić)
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, Daniel Kahneman u svom je inovativnom radu na području psihologije proučavao racionalan model prosuđivanja i donošenja odluka. U 'Misliti, brzo i sporo' Kahneman nas vodi na putovanje koje će nam otkriti temelje funkcioniranja našega uma i objasniti način funkcioniranja dvaju sustava koji pokreću naše mišljenje i način na koji donosimo odluke. Kahneman razotkriva neobične sposobnosti brzog razmišljanja – ali i zablude i predrasude – te upozorava na velik utjecaj koji intuitivni dojmovi imaju na naše misli i izbore. Riječ je o knjizi koja podsjeća da čovjek još nije do kraja spoznao sve tajne vlastitog uma, pa nas zapravo i ne treba čuditi to u kakvoj civilizaciji živimo.

'MENGELEOVA LUBANJA – ZAČECI FORENZIČKE ESTETIKE' Thomas Keenan, Eyal Weizman (Multimedijalni institut; prevela Tihana Bertek)
Najgori liječnik svih vremena, dr. Josef Mengele, u kolektivnu se svijest usjekao ne samo monstruoznim medicinskih eksperimentima nad Židovima, nego i zato što je izbjegao pravdi, nestavši u Južnoj Americi. Mengelea su lovili mnogi, nastajali su i romani inspirirani glasinama o planovima zlog doktora, no na kraju je ostavština ludog znanstvenika izrodila i nešto neočekivano pozitivno. Naime kada su konačno pronašli ono što se smatralo Mengeleovim lešom, najbolji forenzičari svijeta su radili na tome da potvrde kako je doista riječ o 'anđelu smrti iz Auschwitza', iz čega je nastala suvremena forenzika i forenzička estetika. U fascinantnoj knjizi autori zdvojno pokazuju da su za razvoj forenzičke medicine, uz naravno odgovarajuću tehnologiju, najzaslužniji ratovi, diktature i genocidi, sve one masovne grobnice od Argentine do Bosne i Hercegovine.

'ČOVJEK KOJI SE NIJE SMIJAO – ŽIVOTOPIS EDGARA ALLANA POEA' Dan Ackroyd (Šareni dućan; preveo Denis Peričić)
Ugledni biograf Ackroyd nam pruža jedinstven uvid u Poeov život, čija se osobna priča ispostavlja jezivijom i mučnijom od njegovih najjezivijih i najmučnijih pripovijesti. Opijanje i hazardiranje, uz vjekovječnu neimaštinu, te neprekidna rastrganost između raspusnosti i privrženosti, neshvaćenosti i samosvijesti – sve su to kamenčići mozaika jedne nevjerojatne psihe koja se iskazuje otužnom u svom neknjiževnom životu, ali i veličanstvenom u književnim domašajima. Edgar Allan Poe jedan je od začetnika važnih suvremenih žanrova, poput detektivskog romana, i bez njega ne bi bilo, primjerice, Stephena Kinga. A da je i sam Poeov život bio pomalo luda priča, svjedoči ova odlično posložena biografija.

'NJEŽNI MONSTRUM BRUXELLES' Hans Magnus Enzensberger (Meandar; prevela Ana Pranjković)
Polemika velikog njemačkog esejista Enzensbergera protiv aktualne situacije u EU, kao i institucija otuđenih od naroda, bez demokratskog legitimiteta, savršeno je štivo za inteligentne, liberalne euroskeptike. Kako takvih u Hrvatskoj baš i nema, 'Nježni monstrum Bruxelles' nas još jednom podsjeća koliko su promašeno artikulirani izazovi s kojima se susrećemo kao dio EU-a; dok se kod nas u prvi plan guraju svetost braka i ćirilica, intelektualna klasa najmoćnije europske države promišlja probleme poput birokratizacije, nedovoljne moći Europskog parlamenta itd., kritički analizirajući EU bez dodatka histeričnog nacionalizma. Enzensbergerova knjiga je stoga utemeljena i oštra kritika aktualnog stanja u EU, ali i agitacija za bolju, demokratskiju i, ključno, zajedničku budućnost Europe.