Noć knjige 2014. otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, gdje su predstavljeni i rezultati novog istraživanja o čitanju knjiga u Hrvata. Rezultati minimalno bolji nego prošle godine, no i dalje poražavajući - u Hrvatskoj se čitaju knjige pet puta manje od europskog prosjeka
'Noć knjige je započela još jutros u školama.', izjavio je na otvaranju ove manifestacije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Mišo Nejašmić, predstavnik Zajednice nakladnika i knjižara, jednog od organizatora treće po redu Noći knjige, koja je definitivno postala vrijedan kulturni događaj. Nejašmić ja naglasio da je u proteklih pet godina krize 'broj objavljenih naslova godišnje pao ispod dvije tisuće' te dodao da je 'potreban niz političkih odluka za spas knjige'.
Na otvaranju je glavna zvijezda, unatoč prisutnosti premijera Zorana Milanovića i ministrice kulture Andreje Zlatar (s obzirom na to da se Noć knjige održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade) bila Tamara Kraus iz agencije za istraživanje tržišta GfK. Ona je predstavila rezultate istraživanja tržišta knjiga u RH, koje je pokazalo rast čitanosti knjiga u ovoj godini na 53 posto populacije koja je dosad u 2014. pročitala barem jednu knjigu mjesečno, u usporedbi sa 48 posto u prošloj.
Istraživanje je provedeno u ožujku na 1.000 ispitanika iznad 15 godina starosti, a opet se pokazalo da se najviše čita u Zagrebu, Splitu i Istri. Od onih koji su pročitali barem jednu knjigu u prošloj godini, 55 posto ju je posudilo u knjižnici ili od prijatelja, dok je 41 posto knjigu i kupilo. 38 posto čitatelja radije čita strane knjige, dok domaće voli 27 posto, a zanimljivo je i da 12 posto, većinom mladih do 24 godine, čita knjige na engleskom jeziku. Većina od 52 posto kupuje beletristiku, a najmanje se prodaju enciklopedije i atlasi. Zanimljivo je da se knjige i dalje najviše kupuju u knjižarama (53 posto), ali je zabilježen i velik porast kupovanja knjiga u hipermarketima; čak 13 posto ispitanih tako je nabavilo neki naslov. Inače je manje od polovica kupljenih naslova nabavljena po punoj cijeni; čitateljima su knjige i dalje pretežito preskupe pa mnogi čekaju sniženja.
Četrdesetsedam posto ispitanih koji nisu ništa pročitali kažu da ih 'knjige ne zanimaju', pa ni kad bi bile značajno jeftinije. Slični su rezultati bili i prijašnjih godina pa se čini da će biti dosta posla za one koji se žele baviti poticanjem čitanja. Detaljniji rezultati istraživanja GfK-a mogu se naći na službenoj stranici Noći knjige
'Činjenica je da su trendovi minimalno pozitivni, a uspoređujući sa zemljama Europske unije mislim da čitamo u prosjeku pet puta manje nego što bismo trebali', kazala je komentirajući te podatke ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
Prisutnima se obratio i premijer Zoran Milanović, koji je konstatirao da 'budućnost knjige u Hrvatskoj nije sjajna, ali ni mutna': 'Knjiga je kod nas uvijek bila skupa. Koštala su dosta i izdanja Biblioteke Vjeverica. Kao srednjoškolac sam radio kao akviziter za jednu izdavačku kuću i već tada sam primijetio da su marže previsoke.'
Milanović je otkrio i da je Kukuriku-koalicija svoj naziv pogrešno dobila po restoranu u Kastvu u kojemu su prvi sastanak održali današnji partneri u vladi: 'Izabrao sam Kastav zbog njegove čitaonice i mota 'Složili smo se.'' Premijer je imao i savjet za čitatelje da 'biraju što će čitati, jer u knjigama ima i opakih stvari', pa je zato važno 'čitati kritički'. Na kraju se još požalio na hrvatske medije, koji 'objavljuju glupe i kratke tekstove'.
