U Kinu Europa mlade publike rijetko nedostaje, jer je riječ o mjestu koje svojom terasom privlači brojnu studentariju, zagrebačke kulturnjake, naročito u dvadesetim i tridesetim godinama, kojima je jedan od referentnih punktova u centru grada. Tako se i na Festivalu svjetske književnosti mogla vidjeti miješana publika, naročito na večernjim tribinama i intervjuima s gostujućim književnim zvijezdama, no kao najvažniji program festivala ipak se ispostavlja onaj ranoposlijepodnevni – Književna matineja za srednjoškolce.

Tako je ovoga tjedna pred Kinom Europa najveća gužva Festivala svjetske književnosti u 13 sati, kada veliku dvoranu okupiraju stotine tinejdžera, učenika iz zagrebačkih srednjih škola. Iako je program organiziran prvenstveno s gimnazijama, tu su mladi i iz drugih škola, koji – čitaju! Da, iako se hrvatska književna scena već godinama pribojava potpunog gubitka publike, s obzirom na rezultate istraživanja o čitanju u Hrvata, postoje mladi koji čitaju i domaću književnost!

Oni su zato imali priliku razgovarati s književnicima Renatom Baretićem, Slavenkom Drakulić i Igorom Štiksom o njihovim popularnim knjigama, a mnogi su se odazvali tom pozivu. Kino Europa ispunjeno srednjoškolcima skoro pa do kraja Renatu Baretiću bilo je 'najveća publika pred kojom je nastupao', priznao je odmah nakon što se popeo na pozornicu na kojoj su mu pitanja postavljali izabrani učenici zagrebačkih gimnazija, i to o njegovu nagrađivanom romanu 'Osmi povjerenik'.

Mlade je ljubitelje književnosti zanimalo kako su nastali likovi koje je Baretić smjestio na otok Trečić te jesu li utemeljeni na stvarnim ličnostima. Utoliko su bili razočarani Baretićevim odgovorom, koji se pozvao na stvarateljsku maštu, a kroz cijeli nastup suptilno je isticao da se književnost može i stvarati i čitati na različite načine. Pitanja gimnazijalaca često su pak znala biti u kalupima srednjoškolske interpretacije književnosti kao skupa teme, ideje, zapleta i likova, pa je bilo vrlo edukativno za mlade čitatelje suočiti ih i s drugačijim, kompleksnijim perspektivama.

Slavenka Drakulić govorila je o svojoj knjizi 'Frida ili o boli', a Igor Štiks s učenicima Prve gimnazije razgovarao je o svom romanu 'Elijahova stolica', koji tematizira i Drugi svjetski i rat u Bosni i Hercegovini.

Kada je najavljen program 'Književna matineja za srednjoškolce', organizatori su objasnili da im je cilj popularizirati čitanje među mladima. 'Učenici deset zagrebačkih škola prezentirat će svoja razmišljanja o tim autorima, a na kraju će biti podijeljene i nagrade za najbolje eseje. Htjeli smo pokazati da, unatoč popularnom mišljenju da gimnazijalci ne čitaju, oni pokazuju vrlo ozbiljan interes za klasike, kao i za suvremene autore. Uvjerena sam da će predstavljanja nadrasti srednjoškolsku razinu', rekla je profesorica Vesna Muhoberac, a Seid Serdarević iz Frakture istaknuo je da je taj program značajan korak prema osuvremenjivanju naslova u obaveznoj lektiri.

S obzirom na odaziv i interes koji su zagrebački srednjoškolci pokazali za domaće autore i književnost, ne bi bilo pogrešno Književnu matineju smatrati možda i najvažnijim programom festivala, važnijim i od gostovanja slavnih stranih autora.