"Usprkos poraznim brojkama koje prate hrvatsko izdavaštvo u zadnje četiri godine – a po podacima iz zajednice nakladnika oni govore o padu naklada i gubitku radnih mjesta za 50 posto, te padu prihoda od 30 do 60 posto – Interliber je i u te posljednje četiri godine zadržao jednak broj posjetitelja, oko stotinu tisuća, a prihod i prodaja čak pomalo i rastu", kazala je ministrica koja je obišla izložbene prostore sajma u Paviljonima 5 i 6 Zagrebačkog velesajma.

Podsjetimo, tportal je pisao o teškom stanju u izdavaštvu:

Hrvatski izdavači: Propadamo!

"To znači da mi doista imamo ljude koji žele kupiti knjigu i to ljude koji čekaju upravo ovaj sajam da bi mogli do knjige doći u okruženju različitom od uobičajenoga", napomenula je.

Govoreći o konkretnim mjerama o kojima Ministarstvo kulture pregovara s Ministarstvom financija, ministrica je najavila ono za što, kako je rekla, misli da je u ovom trenutku najpotrebnije izdavačima: pokretanje posebnih krednitnih linja kojima će se osiguravati novi, veći projekti za manje i velike nakladnike, te pokušaj obnove mreža knjižara i naći druge, alternativne modele distribucije knjiga.

Knjižni blok jučer je objavio Otvoreno pismo upućeno ministrici kulture

Možda je jedno rješenje u tome smislu okrenuti se regiji i napraviti naš zajednički Amazon, kazala je Zlatar Violić.

Ministrica se osvrnula i na deklaraciju o zajedničkoj europskoj suradnji na projektima industrije knjige, koju je Hrvatska supotpisala na nedavno održanom Frankfurtskom sajmu knjiga.

"To znači oslobađanje i povezivanje tržišta, pojačavanje prijevodne djelatnosti, te sve što i danas vidimo ovdje: prisustvo različitih međunarodnih izdavačkih kuća, posjetitelja iz regije, te program čiji se najveći dio tiče tema koje pripadaju međunarodnim projektima i dječje knjige", kazala je Zlatar Violić, čije je ministarstvo visoki pokrovitelj sajma.

Jedna od najvažnijih politika u Europi, koje se tiču knjige, ona je poticanja čitanja, istaknula je ministrica. Najavila je da bi oko 15. siječnja 2015. za javnu raspravu trebala biti spremna strategija poticanja čitanja, "koja će odgovoriti na pitanje imamo li publiku koja čita i znamo li u novom svijetu multimedije odgajati novu publiku".

Otvorenju su nazočili i pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin, te brojni predstavnici izdavačke industrije, te kulturnih i političkih institucija. Nakon što je sajam proglašen otvorenim, ministrica je obišla štandove nekoliko izdavača - Naklade Ljevak, VBZ-a, Frakture, Jesenski i Turka, Profila, Algoritma i Školske knjige.

Organizator Interlibera je Zagrebački velesajam u suradnji sa zajednicom nakladnika i knjižara.

Voditelj poslovnih posjeta sajma Mladen Staroveški istaknuo je kako je riječ o sajamskom projektu koji svojim sadržajima svake jeseni pobuđuje izuzetno snažan interes izdavača i publike. "S tri paralelna sajma – uz Interliber, tu su još i Infogamer i Sajam glazbe i multimedije koji se odvijaju istodobno - Zagrebački velesajam u ovom je tjednu središnje mjesto stručnih, tematskih, gospodarskih i društvenih događanja ne samo u Zagrebu nego i u Hrvatskoj te regiji", kazao je Staroveški.

Okupljenima se obratila i direktorica sajma Marina Pavković, koja im je u ime projektnih timova sva tri sajma poželjela "dobrodošlicu u svijet riječi, zvuka i slike".

Sajam koji svake jeseni na Zagrebačkom velesajmu okuplja nakladnike, pisce, distributere i sve ljubitelje knjige u 37 je godina postojanja postao nezaobilazno mjesto susreta izdavačke industrije s čitateljima, kojih tijekom pet dana trajanja prema procjenama privuče više od sto tisuća.

U prosjeku svake godine u njemu sudjeluje nešto više od 240 izlagača, a za svoje je 37. izdanje okupio do sada najveći broj izlagača - njih 250. Ulaz na Sajam je besplatan.