Festival Francuske u Hrvatskoj bit će za nas jedinstvena prilika za upoznavanje francuske kulture i umijeća življenja, uvjeren je ministar kulture Berislav Šipuš koji je izrazio i zadovoljstvo što su baš kulturni događaji u kojima je u središtu Dora Maar doista pretpremijera te velike manifestacije koja će nas u pet mjeseci trajanja obogatiti s više od 150 događaja u 22 hrvatska grada.

Francuska veleposlanica u Hrvatskoj Michele Boccoz zahvalila je svima koji su sudjelovali u pripremi toga velikog festivala kojim se Francuska predstavlja hrvatskoj javnosti. Riječi zahvale uputila je i vlasniku izdavačke kuće "Fraktura " Seidu Serdareviću zbog promicanja francuske književnosti u Hrvatskoj. Veleposlanica Boccoz podsjetila je i na izložbu "Dora Maar i Picasso - dodir pogledima", održanu u Galeriji Klovićevi dvori 2004. godine koju je priredila nedavno preminula ravnateljica te galerije Marina Viculin.

Osvrnuvši se na najnoviji roman Slavenke Drakulić, francuska veleposlanica istaknula je da u njemu autorica progovara o odnosu žene i muškarca, odnosno o darovitoj mladoj ženi čija je sudbina obilježena intenzivnom vezom sa slavnim Pablom Picassom u predratnom i ratnom Parizu. Podsjetila je i na riječi Slavenke Drakulić kako su joj "u trenutcima samoće riječi najbolje društvo", dodajući kako je Slavenka Drakulić bila prisiljena otići iz Hrvatske u egzil jer je svojim pisanjem upozoravala, među ostalim, na militantnost i šovinizam.

Senečić i Drakulić o svojim radovima potaknutim osobnošću Dore Maar

"Sve se događa što se treba dogoditi" - rečenica je koja uvodi u film Željka Senečića o Dori Maar koji je, kako je posvjedočio po njegovu prikazivanju u razgovoru sa Slavenkom Drakulić i Seidom Serdarevićem, radio dugo i sam ga je financirao. Senečić je i uvjeren da će pretpremijera u kinu Europi biti i jedino njegovo prikazivanje jer neće moći platiti prava za prikazivanje fotografija Dore Maar za što već zna da bi ih trebao platiti šest tisuća eura, a još ne zna koliko će novca za prava tražiti Picassova fundacija, ali očekuje puno veći iznos.

Kako to neće moći platiti, Senečić se našalio da "film neće baciti u Savu kao svoje slike, već će ga baciti u Seinu". Na Serdarevićevu primjedbu da bi mu možda mogli pomoći HRT ili HAVC, Senečić je kratko odgovorio "možemo se kladiti da neće".

Slavenka Drakulić posvjedočila je kako ju je suradnja sa Senečićem na filmu potaknula da pronikne što se to nalazi "iza maske" Dore Maar. Jasno se ogradila od toga da njezina knjiga ima bilo kakve biografske elemente jer nema veze s povijesnom Dorom Maar već se njezinom osobnošću.

Osvrnula se i na riječi Alicije Dujovne Ortiz, jedne od autorica biografije o Dori Maar, kako bi i ona sada možda napisala o njoj roman, istaknuvši kako se, za razliku od Ortiz, ona to i usudila.

Polazište najnovijega romana Slavenka Drakulić bila je pronađena bilježnica Dore Maar na temelju koje je autorica rekonstruira njezin patnju i radost, život u kojem je ona bila važnim dijelom pariškoga nadrealističkog umjetničkoga kruga u kojemu su bili Paul Éluard, Jacques Lacan, Georges Bataille i mnogi drugi slikari, pjesnici i filozofi s kojima je Dora Maar prijateljevala.

Ulomke iz romana čitala je glumica Judita Franković
U razgovoru su dotaknute i neke aktualne teme, kao što je pitanje "pilule dan nakon", a Drakulić je to prokomentirala riječima kako se "nitko drugi ne može osim žena izboriti za svoja prava, ali da je problem što žene nisu samosvjesne".

Kad je pak riječ o hrvatskoj sadašnjici, Drakulić smatra da se ona može sažeti u sintagmu "korak naprijed pa tri koraka nazad".