'O putovanjima kroz vrijeme' Czeslaw Milosz (Naklada Ljevak; preveo Siniša Kasumović)

U svojoj posljednjoj autobiografskoj knjizi ‘O putovanjima kroz vrijeme’ poljski nobelovac Czesław Miłosz ponovno piše o svom odrastanju i školovanju u Vilniusu, Krakowu, Varšavi, o vlastitoj emigraciji u Francuskoj i Americi, ali isto tako i o velikim i neizbježnim europskim temama, poput komunizma i nacizma ili zamršenih poljsko-litavskih povijesnih i političkih odnosa, često neodvojivih od ruskih i ukrajinskih. Miłosz opsesivno piše o teškom naslijeđu europskog dvadesetog stoljeća, čiji je glasovit sudionik i kroničar. Poljski nobelovac, uvjereni antikomunist, katolik i konzervativac, ispisao je u ovoj knjizi pregršt elegantnih i nadahnutih eseja u kojima će hrvatski čitatelji zasigurno prepoznati mnoge od vlastitih dilema i trauma.

Czesław Miłosz (1911 – 2004) poljski pjesnik, esejist i prevoditelj rođen je u Litvi, u selu Šeteniai u blizini Kaunasa. Studirao je polonistiku i pravo, živio u Vilniusu, Parizu, Varšavi, Krakowu i Kaliforniji (SAD). Iako najpoznatiji kao pjesnik, napisao je brojne utjecajne esejističke knjige, poput 'Zasužnjenog uma' ili 'Rodbinske Europe', kao i poznati roman 'U dolini rijeke Isse'. Dobio je Nobelovu nagradu za književnost godine 1980.

'Moja borba: prva knjiga' Karl Ove Knausgaard (OceanMore; prevela Anja Majnarić)

Teško je dosjetiti se knjige koja je izazvala tako ekstatične reakcije kao monumentalna 'Moja borba' Norvežanina Karla Ovea Knausgaarda, možda jedino tek '2666' Roberta Bolana. 'Moja borba' je neupitan kritičarski i književni hit, roman koji se prevodi na brojne svjetske jezike, pa je sada njegov prvi tom dostupan i na hrvatskom.

U prvom tomu heksaloga 'Moja borba' Karl Ove Knausgaard bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt, autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu.

Karl Ove Knausgaard (Oslo, 1968) studirao je književnost i umjetnost na Sveučilištu u Bergenu. Njegov je prvijenac 'Ute av verden' (1998) dobio Nagradu norveških književnih kritičara (prvi put u povijesti osvojio ju je debitant), a drugi roman, 'En tid for alt' (2004), osvojio je niz nagrada i nominiran je za Nagradu Nordijskog vijeća. Od 2009. do 2011. objavljuje heksalog 'Moja borba' (Min Kamp) i u Norveškoj, zemlji od oko pet milijuna stanovnika, prodaje se u preko pola milijuna primjeraka. Za 'Moju borbu, prva knjiga' dobio je prestižnu norvešku Nagradu Brage, a serijal je već preveden na 23 jezika te izaziva polemike gdje god se pojavi.

'Poljskom šakom u rusku bulju' Dorota Maslowska (Hena com; preveo Emilio Nuić)

Roman 'Poljskom šakom u rusku bulju' dojmljivo dočarava život poljske supkulturne mladeži, mladeži iz siromašnog radničkog sloja, odrasloj na rocku, hip-hopu i filmu te stasaloj na ulici. Mladež je to koja egzistenciju svedenu na cjelodnevno rintanje kako bi se otplatio kredit i nahranila djeca ne vidi kao svoj izbor, a spas od pritiska kojima suvremeni kapitalizam tlači 'sitnu raju' traži u drogi, alkoholu i promiskuitetu.

Središnji protagonist i pripovjedač je Silny, šarmantan, brbljav i drzak, hiperaktivan narkoman, koji svoje viđenje svijeta verbalizira na način blizak rap glazbi, šamarajući čitatelja slengom i vulgarizmima ispunjenim salvama riječi. Lutanje gradom, tulumarenja, drogiranje i seksualne avanture ono je čime Silny krati svoje dane dok uzaludno traga za životnim smislom koji izmiče i nedohvatan je, baš kao i Magda, cura u koju je zaljubljen, nesretno i neuzvraćeno.

'Poljskom šakom u rusku bulju' oštra je društveno-kritička romaneskna proza, zabavna, energična i duhovita, puna dosjetki, verbalnih igrarija i politički nekorektna humora te jezičnog, stilskog, formalnog, pa čak i etičkog otklona od svakovrsnih normi. Knjiga je to koja Dorotu Maslowsku potvrđuje kao najvažniji mlađi glas poljske, ali i europske proze.

'F' Daniel Kehlmann (Fraktura; prevela Snježana Božin)

'F' je priča o obitelji Arthura Friedlanda, neambicioznog pisca koji nakon posjeta nastupu majstora hipnoze zvanom Veliki Lindemann odlučuje napustiti svoja tri sina, isprazniti obiteljski bankovni račun i nestati. Kada se nakon 24 godina odsutnosti ponovno spoje životni putovi odbjeglog oca i njegovih u međuvremenu odraslih sinova, Arthur Friedland svjedoči tome kako je njegovo napuštanje zauvijek negativno odredilo njihove živote - Martin je svećenik bez vjere, Iwan slikar bez talenta, a njegov blizanac Eric beskrupulozni poslovni čovjek čiji se svemir te 2008. urušava baš kao i Wall Street, s kojega kreće svjetska ekonomska kriza.

Nova knjiga Daniela Kehlmanna neka je vrsta obiteljskog romana, u kojemu je najviše pažnje kritičara izazvao lik Martina, svećenika koji ne vjeruje u boga. Kehlmann je u intervjuu za tportal.hr objasnio kako je nastao taj tragikomični lik: 'Mislim da ima mnogo svećenika koji ne vjeruju u boga. Martin nije hladnokrvni prevarant, on je želio postati svećenik jer mu se mnogo toga sviđa u tom poslu, a naravno da je ulogu u svemu igrala i činjenica da nije nikad imao uspjeha sa ženama. Martin misli da će nekako početi vjerovati, da će se to pojaviti samo od sebe ako se čovjek dovoljno moli, čita mnogo knjiga religijske tematike i odlazi redovito na misu. Ali vjera se ne pojavljuje! Uvjeren sam da je to konstelacija koja se nerijetko događa u stvarnom životu.'

'Natura morta. Rimska novela' Josef Winkler (Leykam International; preveo Andy Jelčić)

Kad je Josef Winkler za pripovijetku 'Natura morta' dobio nagradu Alfred Döblin, Günter Grass je izjavio: 'Josef Winkler nije netko tko samo piše, to je netko tko postoji da bi pisao. To se primjećuje po gustoći njegove proze, u svim njegovim tekstovima, pa tako i ovom novom tekstu što potvrđuje svu njegovu snagu.' Winkler pripada tradiciji austrijskih pisaca poput Thomasa Bernharda i Elfriede Jelinek, dakle žestokim kritičarima austrijske provincije i mentaliteta, kojim se bavi čak i kada piše o Rimu, kao u ovoj knjizi, ili pak o Japanu, kao u svojem hvaljenom kratkom romanu 'Roppongi'.

Prodorno, gotovo previše osjetilno, mirisno, čujno i vidljivo Josef Winkler u svojoj 'rimskoj noveli' opisuje grad na njegovu najživljem mjestu: tjednu gužvu tržnice na Trgu Viktora Emanuela, a nedjeljom čekanje i postajkivanje pred Vatikanom. Među onima koji čekaju nalaze se prodavačica smokava i Picoletto, njezin lijepi sin, koji inače radi kod trgovca ribom na Trgu Viktora Emanuela. Način na koji Picolettova sudbina na beskonačan trenutak u sebe uvuče okolni svijet ostavlja nas bez daha.

Josef Winkler rođen je 1953. u Kameringu, a živi u Klagenfurtu. Godine 1979. izazvao je mnogo pozornosti debitantskim romanom 'Menschenkind', prvim dijelom trilogije 'Divlja Koruška'. Dulje je boravio u Italiji, Indiji i Japanu, o čemu je napisao hvaljene knjige, a i dobitnik je više nagrada, među njima nagrade Georg Büchner 2008. za cjelokupan opus.