Napeti krimić smješten u Osijek, zabavna prozna igra o identitetu ispričana kao film, priča o posljedicama rata i života na rubu, kronika bosanskih fratara u vrtlogu 20. stoljeća i pripovijetke koje tematiziraju raznolike životne krize; domaći autori i autorice proteklih su mjeseci objavili neke zanimljive naslove, a u ovom književnom pregledu izdvajamo pet knjiga – od akademika Pavla Pavličića do mlade nade Nebojše Lujanovića – na koje vrijedi obratiti čitateljsku pozornost
'Požuda' Josip Novaković (Profil; preveo Saša Drach)
Žena spremna na sve kako bi spasila sina od regrutacije, emigrantica koja otkrije kako ni obuzeta strašću ne može zaboraviti traume iz domovine, dječak koji pronalazi strašan način da se osveti onima koji su ga povrijedili, teško bolestan muškarac kojem general ukrade srce za transplantaciju – junaci su iznimno hvaljene zbirke tragikomičnih priča Josipa Novakovića.
Zahvaćajući široko razdoblje – od prvih pucnjeva Prvog svjetskog rata, preko ratova devedesetih pa do svakodnevice balkanskih emigranata – Josip Novaković u knjizi 'Požuda' istražuje sva lica čovjeka, rat i njegove posljedice, svjetove u kojima nevinost nestaje u dimu topova, požuda zamjenjuje ljubav, a užitak preživljavanja često nadmašuje sve ostale užitke.
Prozaik i esejist Josip Novaković rođen je 1956. u Daruvaru, s 22 godine emigrirao je u SAD, a posljednjih nekoliko godina živi u Kanadi. Za svoja prozna djela dobio je priznanja Whiting Writer’s Award, Ingram Merrill Award, American Book Award, a 2013. bio je finalist nagrade Man Booker International. Predavao je kreativno pisanje u okviru programa New York Public Library te na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, Die Freie Universitätu u Berlinu, Sveučilištu Penn State, a trenutačno predaje na Sveučilištu Concordia u Montrealu.
Na hrvatski mu je do sada preveden izbor priča 'Grimizne usne', zbirka eseja 'Tražeći grob u Clevelandu', roman 'Prvi aprila' i knjiga 'Radionica pisanja fikcije' koja se koristi kao udžbenik na brojnim američkim sveučilištima.
'Oblak boje kože' Nebojša Lujanović (Fraktura)
Nakon što je u požaru kafića Tri palme izgorio vlasničin sin, svi traže krivca, a krivac može biti samo jedan: mladi Rom koji je u kafiću radio kao konobar. On je prisiljen bježati jer njegova je krivnja za sve druge neupitna, njegovo lice vrišti sa svih naslovnica te se mora sakriti, a to može samo u Bosni, u naselju u kojem živi njegov otac. A poput svoje sestre samo je sanjao da živi kao i svaki drugi čovjek, da ne bude neprestano obilježen bojom svoje kože.
Taj je događaj, u osvit rata, naizgled mirnoj gomili bio okidač te ona u potrazi za pravdom okružuje romsko naselje u Zagrebu stvarajući od njega geto, jer krivi su Romi, oni su ti koji su drugačiji i zato opasni. Hoće li brat i sestra uspjeti prijeći sve granice, prije svega one u ljudskim glavama? Hoće li Enis pronaći oca, koji opsjednuto skuplja dokumente o Romima sa sličnim prezimenom, pobijenima u romskom Holokaustu, nadajući se velikoj odšteti, dok kao taksist vozi visoke oficire JNA u svome starome mercedesu?
Nebojša Lujanović rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Bavi se pisanjem, znanstvenim radom i trčanjem maratona. Živi u Splitu i radi kao viši predavač na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao 2012. iz područja teorije književnosti. Autor je brojnih pripovjedaka, eseja, putopisa, književnih recenzija i znanstvenih radova.
'Knjiga o krilatom fratru' Dragan Pavelić (VBZ)
Zanimljivi i strukturno maštoviti roman bivšeg sarajevskog psihijatra, a sada zagrebačkog pisca Dragana Pavelića - dobitnika V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2009. - slojevito je i višestruko kodirano štivo koje spaja iskustvo nekoliko posve različitih literarnih tradicija i isprepliće ih u raznovrstan i dinamičan literarni mozaik.
Pod istim krovom zastupljene su s mnogo lokalnog kolorita obojena priča o neobičnom bosanskom franjevcu koja se proteže kroz historijski pregnantno i burno razdoblje dugoga dvadesetog stoljeća te kronika jednog pisanja – vrsta dnevnika o nastajanju ove knjige, metatekst na koji se referira podnaslov: Roman o romanu.
Prvi je narativ ispričan u realističnom ključu naslonjenom na ljetopise s Ivom Andrićem i Mirkom Kovačem kao pripovjedačkim orijentirima, s tim da je spomenuti realizam sklon s vremena na vrijeme skliznuti u svoju magijsku inačicu. Dnevnički dio donosi neobičan i gust pastiš koji integrira najrazličitije tipove diskursa – od ispovjednog, preko historijskog i metanarativnog do autopoetičkog.
'Pitanje Nade' Tanja Radović (Meandar)
Roman Tanje Radović 'Pitanje Nade' rezultat je nekoliko naizgled suprotstavljenih i oprečnih pripovjedačkih strategija i tematskih interesnih područja: riječ o nastojanju da se radnja romana izmjesti iz nama općepoznatih situacija, prebacuje se u drugu kulturu, jer da bi se tako osigurala dinamika romana, drukčija scenografija i prostorna konfiguracija. Istodobno, oko glavnoga lika isprepliće se nevjerojatna životna priča koja je uvijek na rubu pročitanoga, poznatoga, gotovo nevjerojatnoga, sudbonosnoga i tragičnoga: Nada, sredovječna, rastavljena žena (…) bježi od svoje bolne životne situacije iz Zagreba u Peru… Različiti događaji, susreti, životni svjetovi prilika su pripovjedaču da podastre čitatelju pitanja o svjetonazorima, o tomu što je uopće postojeći sustav vrijednosti, koje je naše mjesto u tom suludom svijetu…
Čitatelj je sudionik priče romana koja se vodi pregledno, sigurno i pouzdano, jer upravo se u čitanju jedne životne priče prelamaju i naši uvidi, strasti, motivi i pitanja… Tanja Radović autorica je različitih spisateljskih sposobnosti i znanja, proznih i dramskih formi što njezinu rukopisu daje na životnosti, uvjerljivosti (koju nije lako dostići spram napasnosti svijeta u kojem žive njezini junaci, junakinje), napisao je o 'Pitanju Nade' Miroslav Mićanović
Tanja Radović rođena je 1964. u Karlovcu. Završila je kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi u knjižnici.
'Tri petka u travnju' Pavao Pavličić (Mozaik)
Poučen dugogodišnjim iskustvom na mjestu urednika crne kronike u jednom dnevnom listu, novinar Ivo Remetin uspješno rješava brojne zamršene zločine u mnogim romanima Pavla Pavličića. Posljednjih godina čitatelji su mogli pratiti njegove avanture u romanima 'Tužni bogataš', 'Zmijska serenada', 'Cvijeće na vjetru', 'Krvnik u kući', 'Stara ljubav', 'Krvna veza', 'Crveno pile', a 'Tri petka u travnju' prvi je njegov slučaj koji ne rješava u Zagrebu nego u Osijeku.
'Tri petka u travnju' akademika Pavla Pavličića roman je brzog ritma i naglih preokreta u radnji ponovno će potvrditi Pavla Pavličića kao vodećega hrvatskog autora kriminalističkih romana. Kada novinar crne kronike Ivo Remetin krene na obećavajuće ležeran poslovni put u Osijek, neće ni pomisliti da će prvi put morati odraditi ozbiljan istražiteljski posao izvan Zagreba i bez svog prijatelja policijskog istražitelja Šoštara.
Ovaj Pavličićev krimić objavljen je u ediciji Balkan Noir, a spisateljica Julijana Matanović preporučuje ga kao 'roman u kojem se prepleću ljubav, ljubomora, sućut i mržnja', doista 'napisan kao krimić, ali je on, u nekom svom dubljem sloju, puno više od knjige napisane za jedno zabavno čitanje'.
