Ako je suditi prema općem interesu koji su izrazili ispitanici istraživanja za razne aktivnosti, knjige i čitanje dobro drže. Čak 45 posto ispitanika čitanje smatra podjednako interesantnim kao i računala odnosno tehnologiju, a interesantnije im je od mode, politike ili automobila. Veći pak interes ispitanici pokazuju za internet, glazbu, filmove, hranu i putovanja i on iznosi između 50 i 57 posto.

U odnosu na rezultate istog istraživanja prethodnih godina, nekih većih odstupanja nema. Iako nema očitog negativnog trenda, nije ohrabrujuće to da unazad nekoliko godina, koliko se provodi identično istraživanje, nema ni pozitivnih pokazatelja.

Gdje se najviše čita
Polovica stanovnika Hrvatske čita knjige, a barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana pročitalo je 47 posto ispitanika. Usporedbe radi, u lanjskom istraživanju taj je udio iznosio 51 posto, a 2011. 56 posto. Pogledamo li kartu Hrvatske, najviše se čita u Zagrebu, Primorju i Dalmaciji, a ispod prosjeka čita se na području Slavonije (30 posto). I dalje prednost među čitateljima drže žene, a u brojci to iznosi 54 posto.

Nabavljanje knjiga
Najveći udio pročitanih knjiga su naslovi posuđeni u knjižnicama (53 posto), a od prijatelja knjige posuđuje 43 posto čitatelja. Na kupnju knjiga u knjižarama ili na kiosku odlučuje se 32 posto dok putem interneta šest posto ispitanih nabavlja knjige. Na poklon je knjige dobilo 27 posto ispitanika.

Što se čita
Beletristika je na prvom mjestu u izboru literature koja se čita i zauzima 66 posto pročitanog dok za publicističkim naslovima poseže 29 posto čitatelja obuhvaćenih istraživanjem. Na trećem mjestu po popularnosti su enciklopedije i atlasi s 12 posto. Broj onih čitatelja koji preferiraju prijevodnu literaturu je postojan i u 2016. iznosi 35 posto. No primjetan je pad interesa za domaće autore – najnovije istraživanje pokazuje da je njihove knjige čitalo 15 posto ispitanika, godinu ranije 19 posto, istraživanje objavljeno u 2014. pokazalo je 27 posto, a godinu ranije 25 posto.

Kupovina knjiga
U posljednja tri mjeseca u Hrvatskoj je 690.311 građana starijih od 15 godina (otprilike svaki peti građanin RH) kupilo knjigu. Slični podaci bili su i u prošlogodišnjem istraživanju, a usporedimo li brojke s onima iz 2005., osjetan je pad. Tada je istraživanje pokazalo da je čak 32 posto građana kupilo knjigu. Među kupljenim knjigama najveći postotak zauzimaju one kupljene vlastitoj djeci (64 posto). Što se tiče mjesta kupovine knjiga, postotak kupaca u knjižarama je 49 posto i za sedam je posto manji no što je to bilo godinu ranije, a drugo mjesto drže kiosci, na kojima je knjigu kupilo 29 posto, osam posto više nego godinu ranije. Zamjetan je i rast kupnje knjiga na sajmovima (13 posto u novom istraživanju), a iznosi šest posto više u odnosu na podatak iz 2015. S podatkom o kupnji knjiga na sajmovima, na kojima se knjige najčešće prodaju po sniženim cijenama, paralelno ide podatak o tome da je 61 posto kupaca kupilo knjigu s popustom na cijenu.

Izbor knjiga
Prema odgovorima koje su dali ispitanici, knjige najčešće biraju stihijski, sami u knjižari (36 posto) ili prema preporuci prijatelja (29 posto). Deset posto odlučuje ih kupiti knjigu zbog popusta, a vrlo malo njih (od tri posto i manje) temeljem pročitane recenzije.

Cjelovito istraživanje pronađite na stranicama Noći knjige