U krugu obitelji, prijatelja, poštovatelja Arsenova rada i brojnih medija jučer je u Knjižari Rockmark u središtu Zagreba predstavljena prva zbirka pjesama Arsena Dedića 'Brod u boci', čije je prvo izdanje objavljeno još 1971. godine
Druženje je proteklo onako kako i priliči, čitanjem Arsenovih stihova i u atmosferi koju bi, po riječima njegova sina Matije Dedića, i sam Arsen blagoslovio. Okupljeni su tako imali priliku čuti stihove pjesama 'Kakve pjesme pjevati', 'Lijepe provincijalke', 'Kavana Opera'...
'Iskreno, od svega srca, ne s puno riječi, već s puno ljubavi, zahvaljujem svima onima koji su sudjelovali da nam dođe to deveto izdanje', kazala je Gabi Novak osvrnuvši se i na više od 40 godina braka s Arsenom:
'Bio je sjajan, izuzetan. On je bio osoba s kojom je trebalo znati živjeti. Spojilo nas je jedno isto gledanje, zrelih ljudi na kraju krajeva, nismo više bili djeca, istraživači u ljubavi. Sreli smo se kao zreli ljudi i iz prijateljstva se stvorila zrela, duboka i lijepa veza koja je dugo trajala. Pomagali smo jedno drugom, štitili se, dalje rasli, odrasli.'
'Knjiga je onda bila strašno važna, a očito je težinu i imidž zadržala i danas. Meni je drago da je izdavač upravo Rockmark, Krešo Blažević, da je to njihova prva knjiga. Teško je ponoviti ona vremena iz raznih razloga, ali vjerujem da će on sigurno dobar dio uspjeti realizirati i u ovim vremenima', istaknuo je Matija Dedić.
Lea Dekleva, Senka Bulić, Sara Renar, Kristijan Beluhan i Tonko Maroević
Akademik Tonko Maroević prisjetio se kako se s Arsenovim stihovima prvi put susreo još sredinom 50-ih:
''Brod u boci' je vraćanje ishodištu, vraćanje doživljajima zavičaja, s jedne strane, doživljaju one elementarne ljubavi, jednom riječju one prisne riječi i neposrednosti obraćanja. Zato je ta knjiga stekla veliku popularnost i vratila poeziju ljudima. Ljudi odbijaju poeziju ako nije, kao u Arsenovu slučaju, emocionalna i istovremeno podsmješljiva. On ima humornu komponentu, omogućava nam da lakše prihvatimo stvari koje bi inače smatrali patetičnim.'
Kantautorica Lea Dekleva o tome koliko je Arsen utjecao na nju kazala je:
'Je li dovoljno ili previše 99 posto? Rano sam ga počela slušati, od albuma 'Arsen pjeva djeci', srećom mi je nametnuto od mame. Taj glas i rukopis uđe ti negdje u krv i ostaneš zarobljen u tome. Ono najljepše što je Arsen radio je opisivanje života i ljubavi na način koji nam je svima strašno blizak i svatko se može u tome pronaći. Na to sam se ja oslonila u smislu da ga jednostavno razumiješ. Opisao je ono što osjećaš i živiš i što možda ne bi znao reći. Potpuno je lako i predivno pisati na hrvatskom, ako znaš, a on je znao.'
'Njegova je poezija obilježila niz studenata koji su dolazili u Zagreb. Ono što je on pisao, to smo bili mi, naš život. On je tako veliki poeta da ne znam uopće na koga nije djelovao. Da li se bavili glazbom, teatrom, književnošću, slikarstvom, ta poezija je toliko jaka. Ponosna sam što sam ga poznavala i živjela u to njegovo vrijeme u kreativnom periodu mog života', rekla je glumica i redateljica Senka Bulić.
O tome koliko je Arsen Dedić utjecao na njega, glazbenik Kristijan Beluhan kaže:
'Svojim savjetima tijekom mog glazbenog rada pomogao mi je da neke stvari dovedem do kraja i biti u društvu jednog takvog umjetnika i čovjeka je bilo apsolutno zadovoljstvo.'
'Pročitavši neku njegovu pjesmu ili čuvši glazbu, često sam znao promisliti da ovo što ja radim nema veze s vezom. Nije me inspirirao, zapravo me kočio. Toliko je dobar da promisliš da nećeš nikada ništa toliko važno napraviti i onda bolje da odustaneš prije nego kreneš. Ono što se događa kad slušaš pjesme Springsteena, Cohena, Waitsa... on je ta garda. Ja neću nikada biti toliko dobar', kazao je kantautor Aljoša Šerić, frontmen sastava Pavel.
Kantautorica Sara Renar Arsenove je stihove, za kraj, otpjevala:
'Kad sam se počela ozbiljnije baviti glazbom i poezijom, putevi su nam se ukrstili i upoznali smo se. Na dvije manifestacije, u sjećanje na Tina Ujevića, zajedno smo i nastupili. Čak je bilo govora o nekoj suradnji, ali nažalost ispalo je kako je ispalo. Njegov rad mi je proširio vidike, otvorio oči za neke stvari i senzibilizirao me.'