Razgovor koji je u klubu Vinyl moderirao novinar i književnik Andrija Škare otvorilo je kratko upoznavanje s autorima kroz svojevrsno 'razotkrivanje', pa je tako novinar i književnik Marko Dejanović otkrio kako su njegove prve spisateljske ambicije bile usmjerene na pisanje za stand-up komičare 'no to nitko nije htio'. Stoga je bio prisiljen sam postati stand-up komičar koji je uz to i pisac, kazao je.

U njegovim pričama prevladava sumorna atmosfera, no istaknuo je kako tu 'nije riječ o svjesnom odvajanju komične osobe rezervirane za stand-up i čemerne osobe rezervirane za književnost'.

'Nekad se usmjeri da bude duhovito ispričano, a nekad ne. I stand-up je vrsta pričanja priče kojoj je željena reakcija da se ljudi nasmiju, pri čemu u pozadini svega postoji i neka poruka', kazao je Dejanović, prošlogodišnji dobitnik Nagrade Kamov.

Nagradu Hrvatsko društvo pisaca (HDP) dodjeljuje za inovativnost, a Dejanović ju je dobio kao pisac koji se 'voli igrati zagonetkama, stvarati dodatna značenja'. Nagrada ga je ugodno iznenadila, kazao je Dejanović, otkrivši kako uvijek unaprijed razvija ideje i planira sve što piše, a 'ovisno o tome kamo bi me to moglo odvesti, uvijek imam i 'plan A' i 'plan B''.

Dejanović (1982.) iza sebe ima desetak godina novinarskog rada u televizijskim, tiskanim i elektroničkim medijima, a trenutno radi kao voditelj agencijskog poslovanja u medijskom servisu Newsroom. Napisao je zbirku kratkih priča 'Belzebubov notes' (2011.), roman 'Karte, molim!' (2015.), za koji je dob nagradu Janko Polić Kamov Hrvatskog društva pisaca (HDP) za književnu izvrsnost i inovativnost. U ovoj mu godini izlazi zbirka priča 'Van brloga'. Kratke priče objavljuje u hrvatskim, srpskim i crnogorskim novinama, časopisima i zbornicima.

Razgovor s pjesnikinjom i prozaisticom Antonelom Marušić, alijas Norom Verde, otvorilo je pitanje njezina imena, a autorica je otkrila da se za alijas odlučila jer je 'ime Antonela Marušić rezervirano za osobu koja se bavi novinarstvom i pati od nekih sasvim drugih fobija'.

Verde (1974.) je autorica romana 'Posudi mi smajl' (2010.) i 'Do isteka zaliha' (2013.). Objavila je i zbirku poezije 'Sezona bjegova' (1994.), a priče su joj uvrštene u zbornike i knjige kratkih priča, te prevedene na niz jezika. Radi kao novinarka i urednica u dnevnim i tjednim novinama. Trenutno radi na knjizi kratkih priča 'Poligon za nevozače'.

Rekla je da svoje 'šaranje' po žanrovima ne bi nazvala šetnjom, već prije okušavanjem, isprobavanjem raznih formi, pri čemu joj 'najbolje leži roman, iako je zahtjevan'.

Pitanje imena nametnulo se i u razgovoru s filmskom i kazališnom dramaturginjom i scenaristicom, Jasnom Jasnom Žmak, čija je prva prozna knjiga 'Moja ti' objavljena 2015. u izdanju nakladnika Profil.

Jasna je prije nekoliko mjeseci i službeno postala Jasna Jasna a odgovor na pitanje 'Zašto?', kako je rekla, nalazi se u njenoj knjizi, tijekom čijeg je pisanja 'ulazila u brojne procese, dubioze u sebe, svijet i pisanje'. 'Tu se nametnulo i pitanje imena, s kojim nisam bila zadovoljna pa sam se u jednoj od priča upustila u igru u kojoj postoje razne interpretacije', pojasnila je.

Knjiga je temeljena na istinitim događajima, što autorica napominje na početku knjige. 'No, zapravo se s time poigravam jer je taj izraz po meni obična konvencija: ja na knjigu gledam kao na fikciju, a često tako gledam i na život', kazala je Žmak. Istaknula je kako nikada nije imala strahove u pogledu odnosa stvarnosti i književnosti, već je samo bila 'obazriva prema stvarnosti koja je našla svoj put do knjige'. 'No, osim mene nitko ne zna što je stvarno a što nije, iako je to u konačnici irelevantno', napomenula je.

Ipak, to nisu memoari, kazala je autorica, istaknuvši kako nije imala nikakve obzire prema iznošenju tolike količine intime.

U knjizi se poigrava s jezikom, eksperimentira, što ju je, priznaje, možda učinilo neprohodnijom. 'Svjesna sam da je to čini možda hermetičnom, no to je dio mog osobnog idioma i u stvarnosti i u fikciji, a jezik je dio te granice između fikcije i realnosti, kao i dio načina na koji percipiram svijet', kazala je.

Žmak, Dejanović i Verde svoje su priče čitali u sklopu programa 'Napisano u Hrvatskoj: Novi uzlet kratke priče' 15. izdanja FEKP-a, koje okuplja u Zagrebu i Osijeku od 29. svibnja do 3. lipnja tridesetak istaknutih domaćih i inozemnih kratkopričaša. Festival je ove godine posvećen razgovorima o 'granicama i njihovim prelascima'. Pod službenim nazivom 'On/No Trespassing' u šest festivalskih dana, kroz čitanja, razgovore i predstavljanja knjiga pitanje granica propituje se na različite načine, od granica kao geografskog pojma i preseljenja autora u novu kulturu u kojoj mora birati jezik na kojem će pisati, do rata kao granice koja mijenja književnost i same autore te pitanja roda i manjinskih graničnih LGBT grupa.