'Roman je to epske širine, višestruke perspektive, iznimne jezične gustoće i pripovjednog zanosa u kojem se kroz sudbinu jedne, na svojevrstan način, bastardne obitelji – a takve su uostalom mnoge ovdašnje obitelji – otvaraju ključne i dosada najčešće potiskivane teme balkanske povijesti i identiteta. U njemu se pokazuje sva dramatičnost razlike između 'male', privatne povijesti i 'velike', službene povijesti i otkriva čitav jedan, naizgled, potonuli svijet u svoj svojoj složenosti i ambivalentnosti.

Istovremeno 'Doba mjedi' je roman o ratu i 'rasizmu malih razlika', o migracijama i apatridima, o različitim izborima u prijelomnim vremenima, o pojedincima koji nisu znali ili nisu mogli drukčije odabrati i 'obračunu' s onima koje nosi matica i onima koji joj se ne prepuštaju. U tome se čuje i glas nerođenih i mrtvih, jer se i oni imaju pravo založiti za sebe.

Iznad svega to je roman o sjećanju i zaboravu, o naslijeđu poraženih i naslijeđu pobjednika koje zajedno nose njihovi potomci. Naime, sjećanja na takve obiteljske povijesti često ostaju zatvorena u privatnoj sferi. Vladajuće politike uvijek nastoje kontrolirati i naše sjećanje i naš zaborav, ono što smijemo memorirati i ono što trebamo zaboraviti. Čak i kada te politike inzistiraju na otkrivanju drukčijih sudbina – kao što se nekome može činiti da je danas slučaj – one ih falsificiraju i prilagođavaju svojim pragmatičnim interesima. Sjećati se zato znači zadržati mentalnu slobodu i mogućnost izbora, barem onu utješnu – iluzornu. Ispisivati sjećanje na način na koji to čini Slobodan Šnajder u ovom romanu – predano i bez poštede – znači pružati otpor političkom i ideološkom dogmatizmu.

Ukratko, 'Doba mjedi' ukazuje na složenost ovdašnje povijesti i različitost naših identiteta te na pogubnost politika nacionalne isključivosti koje su nastojale i još nastoje prebrisati sve takve složenosti i različitosti. 'Doba mjedi', konačno, svjedoči o moći fikcije da uzvrati udarac, odnosno o moći književnog jezika koji – za razliku od jezika historiografije i politike – uspijeva iskazati svu punoću nekog vremena i prostora i pokazati pojedincu da ima pravo na vlastiti izbor', stoji u obrazloženju žirija.

Ovogodišnjim žirijem tportalove književne nagrade roman@tportal.hr predsjedala je književna kritičarka i publicistica Katarina Luketić, a članovi su prevoditeljica Ursula Burger, kazališni redatelj Ivica Buljan te urednici i pisci Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić.